Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka
Pristupnica PDF Ispis E-mail
Autor Igor   
Subota, 18 Siječanj 2014 00:00

Pristupnica UABiA otoka Krka (.doc)

Ažurirano ( Petak, 14 Travanj 2017 10:10 )
 
Novosti 2016. - 2018. PDF Ispis E-mail
Autor Igor   
Ponedjeljak, 04 Siječanj 2016 12:41

 

→ Odrađeno tematsko putovanje Kozara - Banjaluka

 

Objavljeno: 22. rujna 2017.

 

U jutarnjim satima 16. rujna krenuli smo s autobusnog kolodvora Krk prema Tifonu gdje smo ukrcali naše prijatelje iz Udruge antifašista Opatije i našu pratiteljicu putovanja. Vožnja autobusom preko Bihaća prema Banja Luci. Slijedi posjet Samostanu Marija Zvijezda u okolici Banja Luke, razgled samostana i kupnja sira, ljekovitih napitaka i suvenira. Nastavak vožnje prema Banja Luci - kulturnom i gospodarskom središtu bosanskih Srba. Po dolasku u Banja Luku uslijedio je odlazak u hotel Bosna i smještaj.

S lokalnim vodičem odlazimo u razgled grada pješice: Obilazimo zgradu skupštine - Carski drum - tvornicu duhana - crkva Sv. Bonaventure - zgradu vlade Republike Srpske - Malu stanicu - park Mladena Stojanovića - sveučilišni grad - crkvu sv. Trojice - narodno kazalište - tvrđavu Kastel - kompleks stradalim krajišnicima u NOB-u koji je djelo hrvatskog kipara Antuna Augustinčića - rijeku Vrbas - banjalučku tržnicu - predsjedničku palaču…

Nakon obilaska poslije kratkog odmora odlazimo na večeru u lokalni restoran Mala Skadarlija. Uz više sljedova jela s domaćim specijalitetima zabavljamo se uz muziku tamburica. Slijedi povratak u hotel i noćenje.

Nakon doručka 17. rujna odlazimo prema Etno selu Ljubačevo. Ovaj muzej na otvorenome u svom sastavu ima više od 30 objekata različite namjene s više od 5.000 eksponata. U muzeju dominira etnološka zbirka, numizmatička zbirka, zbirka antikviteta i mnoštvo eksponata s područja bivše Jugoslavije. Nastavljamo vožnju prema nacionalnom parku Kozara.

Ove godine, 10. lipnja, proslavljena je 75. obljetnica velike bitke koja je trajala 27 dana. Bitka na Kozari, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u bijegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem. S područja Kozare u Narodnooslobodilačkom ratu sudjelovalo je oko 11.700 boraca, od kojih je u toku rata poginulo oko 10.000. Na memorijalnom zidu na Mrakovici upisana su imena 9.921 borca s Kozare. Prikupljeni podaci govore da su kao žrtve fašističkog terora živote izgubili 33.398 civila. Do 1988. godine evidentirano je 11.219 ubijene kozaračke djece starosti do 14 godina. Internirano je oko 7.000 Kozarčana. U srpnju 1942. godine s područja Kozare je odvedeno u sabirne logore, a iz njih djelomično raseljeno u koncentracione logore ili na rad u Njemačku oko 68.500 osoba. Kraj memorijalnog zida delegacija od predstavnika udruga: antifašista otoka Krka, Opatije i umirovljenika Grada Krka položila je cvijeće, zapalila svijeću i minutom šutnje iskazali počast svim poginulim antifašistima i civilima Kozare.

Planina ima nekoliko vrhova, brojne livade i obrasla je gustom šumom. Na Mrakovici, centralnom dijelu Nacionalnog parka Kozara, uređen je Memorijalni kompleks (Spomenik, Memorijalni zid i Muzej), kojim je obilježena čuvena kozaračka epopeja. Autor Spomenika slobode je Dušan Džamonja. Tik uz impozantni spomenik, do kojeg vode jednako impozantne stepenice, nalazi se i memorijalni zid.

Puni dojmova u kasnim večernjim satima rastajemo se s prijateljima iz Opatije i dolazimo na Krk.

Zahvaljujem se vozačima Autotransa na profesionalnosti, pratiteljici puta Alisi i Meliti, voditeljici poslovnice turistička agencije Autotrans d.o.o. Krk što smo zajednički uspješno realizirali ovo tematsko putovanje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Kampor, obilježena 74. godišnjica oslobođenja interniraca

Piše: I.K.

 

Objavljeno: 22. rujna 2017.

 

Komemorativnim skupom na spomen-groblju u Kamporu, 09. rujna 2017. odana je počast žrtvama zloglasnog Koncentracijskog logora u Kamporu koji je, kao što je sve prisutne podsjetila voditeljica programa Irena Ivić, prije 74. godine, 11. rujna 1943., oslobođen i prestao postojati. Bio je to jedan od najzloglasnijih talijanskih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu.

Logor je osnovan 2. srpnja 1942. godine i kroz njega je u četrnaest i pol mjeseci prošlo oko 15.000 Hrvata, Slovenaca i Židova među kojima i oko 1.200 malodobne djece. Za to vrijeme po statističkim procjenama od izgladnjivanja i nehumanih uvjeta smještaja u logoru je umrlo oko 4.500 ljudi, od kojeg je broja do sada identificirano 1.490 umrlih jer su veći dio logorskih knjiga i drugih materijalnih dokaza o stradavanju interniraca fašisti uništili.

Tijekom 1942/43. Talijani su internirali, njima nepoželjne, stanovnike Gorskog kotara - općine Čabar, Delnica (dio), Jelenja, Kastva i Čavle, grada Ljubljane i okolice, Notranjske , Dolenske , Kočevske i Bele Krajine te Židove iz logora na području NDH.

Svi umrli u logoru pokopani su na mjestu današnjeg Spomen-groblja Kampor koje je do 1953. bila pusta njiva s obraslim grobovima i istrunulim drvenim križevima na kojima se više nije moglo čitati imena.

Koliko je Čovjek čudno biće. Kao dijete rođen u Kraljevici na dan bombardiranja mjesta 1944. god, igrao sam se na ruševinama talijanskog logora u mojem mjestu, iz kojeg su internirani, kako su mi stariji rekli, otpremani i u logor Kampor na otoku Rabu.

Kao član Udruge antifašista UABA otoka Krka, bio sam sa svojim drugovima, Olgom Smajić , Darkom Fanukom , Petrom Jurešićem, sudionik ovogodišnjeg Dana sjećanja na samo oslobađanje interniranih iz logora Kampor, na Memorijalnom groblju Kampor. Našli smo se u mnoštvu ljudi iz drugih UABA PGŽ, ali i ponekim od preživjelih logoraša i napose velikom broju rodbine poginulih interniraca koji godinama posebno na godišnjicu dolaze iz Slovenije.

Ulaskom u suhozidom ograđeni prostor Spomen-groblja, vratilo se sjećanje-povezanost sa mjestom igre iz djetinjstva u Kraljevici. Osjećao sam se jadno, jer o tom mjestu nisam ništa znao, osim imena logora, a koje je davno otkriveno dirljivom komemoracijom u nedjelju 13. rujna 1953. uz sudjelovanje više tisuća ljudi iz svih krajeva Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i brojnih Rabljana.

Preživjeli internirci Fašističkog logora Kampor, članovi obitelji umrlih interniraca, predstavnici brojnih delegacija i ove su se godine okupili na mjestu stradanja, ali i simbolu rađanja novog života, kako bi se prisjetili i obilježili teške dane iz naše zajedničke prošlosti i odali dužnu počast svim umrlim internircima Logora Kampor, te pokazali odlučnost u gradnji mostova prijateljstva i bratstva među ljudima i narodima, kako se novi oblici fašizma i drugih totalitarnih i represivnih ideologija i režima ne bi ponovili.

Točno u 16.00 sati uz prigodne melodije Mati na grobu i Posljednji put koje je na trubi izveo mladi Rabljanin Marin Gušćić, započelo je polaganje vijenaca uz spomen obilježje. Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici državnih tijela, gradova, općina i udruga među kojima; delegacija Grada Raba predvođena gradonačelnikom Nikolom Grgurićem uz kojeg su bili Željko Peran, predsjednik Gradskog vijeća Raba i Denis Deželjin, zamjenik gradonačelnika Raba, delegacija Državnog zbora i Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu, Uroš Prikl, zastupnik u Državnom zboru i dr. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Hrvatskoj.

Vijence je položila i brojna delegacija Primorsko-goranske županije koju su činili; izv. prof. dr. sc.Vesna Šendula-Jengić, ravnateljica Psihijatrijske bolnice Rab, Marin Lazarić, predsjednik Upravnog vijeća Psihijatrijslke bolnice u Rabu, Vanja Debelić, ravnatelj Županijske lučke uprave u Rabu, Anamari Šarin i Anka Bišić, ravnateljice Osnovne škole Ivana Rabljanina, odnosno Srednje škole Markantuna de Dominisa, dr. med. spec. inter. Zvonimir Španjol - Pandelo, predstojnik Ispostave Rab Doma zdravlja PGŽ i Zoran Pende, voditelj Ispostave Rab, Županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, delegacija Logorskog odbora Rab - Gonars i Zveza združenj borcev za vrednote NOB-a Republike Slovenije u sastavu; Jože Oberstar, član predsjedništva ZZB za vrednote NOB, Janez Alič, predsjednik Koordinacijskog odbora za žrtve vojnog nasilja, Herman Janež (ml.), predsjednik Logorskog odbora, Janez Maršić, član i Dušan Zamida, član.

U ime grada Čabra vijenac je položio gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel, a u ime općine Kočevje Predrag Baković, podžupan općine Kočevje i Lili Štefanič, direktorica općinske uprave. U ime delegacije Općine Lopar vijenac je položio zamjenik načelnika Općine, Dominih Paparić, član Općinskog vijeća Ervin Bura položio vijenac u ime općine Čavle, a Ranko Špigl, izaslanik predsjednika Koordinacije židovskih općina u RH, to je učinio u ime koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj. U ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske vijence su položili Dinko Tamarut, predsjednik SABA PGŽ i izaslanik predsjednika SABA RH, Vilim Malnar i Darko Fanuko članovi predsjedništva SABA PGŽ. Vijence je uz obelisk u središnjem dijelu spomen-groblja položila i delegacija Udruge antifašista Raba koju su činili njen predsjednik dr. sc. Vanja Seršić te članovi predsjedništva Zdenko Antešić i Željko Gušćić.

Nakon što je gradonačelnik Raba Nikola Grgurić pozvao na minutu šutnje, a klapa Eufemija izvela pjesmu Vrati se mili ćale, prisutnima su se redom obratili; predsjednik logorskog odbora Rab - Gonars Herman Janež (ml.), Jože Oberstar, član predsjedništva ZZB za vrednote NOB Slovenije, Vanja Seršić, predsjednik Udruge antifašista Raba, Predrag Baković, podžupan općine Kočevje, Dinko Tamarut, predsjednik SABA PGŽ i izaslanik predsjednika SABA RH, Marin Lazarić u ulozi predstavnika Primorsko-goranske županije, Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Hrvatskoj i na kraju domaćin, gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić koji je između ostalog rekao da je ponosan na činjenicu da se na ovoj komemoraciji okupio ovako veliki broj ljudi i s područja Hrvatske i s područja Slovenije. Budući da ulogu domaćina u svojem mandatu obavlja već treću godinu zaredom veseli ga, rekao je, što iz godine u godinu primjećuje svaki puta veći broj ljudi i stoga je izrazio želju da se na ovom mjestu stradanja nevinih nađemo u još većem broju, jer slijedeće će se godine obilježavati okrugla, 75. Obljetnica oslobađanja interniraca Kamporskog logora.

Uz rapsku klapu Eufemiju svoj umjetnički doprinos programu komemoracije dala su i dva slovenska umjetnika, pjevač Tone Habjan kojeg je na harmonici pratio Najc Jemc.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Obilježavanje 75. obljetnice formiranja Prve istarske partizanske čete i 100. godišnjice rođenja prvog komesara čete, narodnog heroja Augustina Vivode Arsena

 

Objavljeno: 22. rujna 2017.

 

Mi u Istri, a mogu slobodno kazati i u ime naših prijatelja iz Primorsko goranske županije, nećemo odustati od temeljnih vrijednosti antifašizma, nećemo odustati od partizana, nećemo odustati od vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita i to stoga jer je antifašizam sloboda, demokracija, poštenje, antifašizam je naša sadašnjost i naša budućnost. Poručio je to potpredsjednik istarskog Saveza udruga antifašista i buzetske Udruge antifašista Edo Jerman na proslavi kojom je u Velom Mlunu, u sklopu rujanske Subotine i gradskog praznika, obilježena 75. obljetnica formiranja Prve istarske partizanske čete te 100. godišnjica rođenja prvog komesara čete, narodnog heroja Augustina Vivode Arsena.

Prva istarska partizanska četa bila je prva oružana formacija koja se pojavila na tlu Istre nakon okupacije, proturežimska jedinica sa specifičnim zadacima; stvoriti uvjete za rušenje fašističkog režima u Istri i taj dio zemlje otrgnuti, osloboditi od talijansko - fašističke čizme i sjediniti i priključiti matici Hrvatskoj u novoj Jugoslaviji. Udruga antifašista Grada Buzeta i Mjesni odbor Veli i Mali Mlun značajnu su povijesnu obljetnicu obilježili upravo u rodnom selu narodnog heroja u Velom Mlunu, a brojne delegacije položile su vijence ne samo kod spomen obilježja NOR-a u ovom selu već i kod rodne kuće Augustina Vivode Arsena. Jerman je podsjetio da je Veli Mlun imao još jednog velikana, Antona Cerovca Tonića, koji je među ostalim bio sekretar Kotarskog komiteta KPH Buzet, vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a.

Jerman je u svom govoru također naglasio da antifašisti neće odustati od ponavljanja istine, neće zaboraviti žrtve koje su osigurale slobodu. Na žalost, rekao je, danas biti antifašista, spominjati partizane, spominjati ime druga Tita, u nekim krajevima lijepe naše nije preporučljivo.

Sudionicima antifašističkog skupa obratio se i istarski župan Valter Flego. Okupili smo se u Velom Mlunu baš na dan kada je u Zagrebu promijenjen Trg maršala Tita da bi poručili kako nećemo dopustiti ignoriranje, omalovažavanje i negiranje antifašističke borbe i njezinih žrtava. Istra se nikada neće odreći svoje prošlosti i antifašističkih spomenika, trgova i ulica ljudi koji su tu prošlost obilježili, a posebno lika i dijela Josipa Broza Tita. Mi nećemo kao mnogi drugi zatvarati oči i okretati glavu kada se ističu ustaški simboli i pozdrav, već zahtijevamo zakonsko rješenje da se oni uklone, poručio je sa skupa istarski župan Valter Flego.

Duboko sam uvjeren da je hrvatsko stanovništvo u većini antifašistički određeno samo je šutljivo jer je pod velikim pritiskom zločestoće desne, agresivne, nacionalne i populističke politike koja sije mržnju i nesnošljivost, istaknuo je potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te predsjednik županijskog Saveza udruga antifašista Tomislav Ravnić. Komentirajući izjavu Brune Esih da je sva treperila kada su uspjeli u svome naumu, Ravnić je upitao bi li isto tako drhtala od sreće i zadovoljstva sa saznanjima da su oni koje ona baštini, obožava i promiče, samo u Jasenovcu među njih oko 80.000 ubili i 19.475 djece.

NOB je ispisao možda i najsvjetlije stranice naše povijesti. Zahvalan sam svima koji su u zadnjih sedamdeset godina pokazali da se domoljublje dokazuje djelima, radom i željom za bolji život i možemo reći da se danas u Buzetu, u Istri, ali i u PGŽ-u upravo zbog takvog domoljublja, puno, puno bolje živi nego u mnogim krajevima Hrvatske, istaknuo je gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić. Dobrodošlicu je uvodno zaželio Saša Cerovac, predsjednik Mjesnog odbora Mali i Veli Mlun, najmanjeg i najmlađeg MO-a na buzetskom području, osnovanog prije deset godina.

Na obilježavanju povijesnih obljetnica u Velom Mlunu pljeskalo se na spomen Tita, govorilo i nastupalo ispred njegove slike. U kulturno umjetničkom programu nastupili su ženska vokalna skupina Vetta iz Vrha, pjesnikinja Marija Ribarić, limena glazba Glazbenog društva Sokol Buzet i harmonikaški Trio Kunfin, dok je program vodila i u njemu recitacijama sudjelovala Stela Cerovac.

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Krčka UABiA okupila Forum branitelja Domovinskog rata

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 01. kolovoza 2017.

 

Temeljem zaključka donesenog na redovnoj godišnjoj Skupštini Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABiA) otoka Krka, 26. srpnja 2017. godine, u Malenoj gradskoj vijećnici održana je konstituirajuća sjednica Foruma branitelja Domovinskog rata.

Uz izuzetno vitalne organizacije Foruma žena i Foruma mladih, krčka UABiA okupila je i Forum branitelja kako bi se dodatno unaprijedila suradnja s antifašističkim i veteranskim udrugama na otočnoj, državnoj, ali i međunarodnoj razini. Naime, novoosnovani Forum zasad broji 34 člana (11 s područja Omišlja i Njivica, osam s područja grada Krka, šest s područja Punta i Stare Baške, pet s područja Malinske i Dubašnice, troje s područja Šotoventa i jedan s područja Kornića), a njegove ideje i prijedloge zastupa Predsjedništvo u koje ulazi po jedan branitelj iz svake otočne podružnice UABiA-e. U Predsjedništvo Foruma branitelja tako su imenovani: Željko Drinjak (predstavnik Podružnice Omišalj), Čedomir Miler (predstavnik Podružnice Grad Krk), Nikola Orlić (predstavnik Podružnice Punat - Stara Baška), Dean Kraljić (predstavnik Podružnice Malinska - Dubašnica), Ivan Kocmur (predstavnik Podružnice Šotovento) i Mladen Polonijo (predstavnik Podružnice Kornić). Na prvom, skorašnjem, radnom sastanku Predsjedništva Foruma bit će izabran njegov predsjednik, koji ujedno postaje članom Predsjedništva UABiA-e otoka Krka.

Osim suradnje s antifašističkim i veteranskim udrugama, posebice s udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, kao jedan od primarnih zadataka ovog Foruma koji okuplja antifašiste - branitelje, bez obzira na dob, spol te nacionalnu, vjersku, rasnu ili stranačku pripadnost, izdvojeno je i poticanje suradnje između Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka te Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata otoka Krka, i to, pored ostalog, inzistiranjem na zajedničkim aktivnostima koje se tiču suradnje s osnovnim i srednjim školama te zajedničkim aktivnostima vezanim uz izgradnju i opremanje Memorijalnog muzeja otoka Krka.

Temeljem Statuta UABiA-e otoka Krk, njezinim članom, pa tako i članom Foruma branitelja, može postati svatko tko se suprotstavlja širenju mržnje po bilo kojoj osnovi te aktivno doprinosi širenju međusobne ljubavi, suradnje, solidarnosti i svakojake pomoći.

 

 

 

 

→ Krčki antifašisti i osmaši iz Vrha na 9. ljetnom memorijalu 26 smrznutih partizana na Matić poljani

Piše: Tvrtko Božić

 

Objavljeno: 10. lipnja 2017.

 

U organizaciji Primorsko-goranske županije i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko- goranske županije u subotu, 3. lipnja, na Matić poljani kod Mrkoplja održan je 9. ljetni memorijal 26 smrznutih partizana u spomen na tragičnu epizodu ratnog puta Druge brigade Trinaeste primorsko- goranske divizije čijih je oko 600 boraca u noći 19. na 20. veljače 1944. godine poduzelo marš od Jasenka u Drežnici prema Mrkoplju. Bez adekvatne zimske obuće i odjeće, s nedovoljno hrane i na temperaturi od oko -25° C Matić poljanu nije uspjelo prijeći 26 partizana Bijela smrt ostavila ih je u dubokom snijegu. Među njima je bio i Anton Gržetić sa  Krka. Oko 150 partizana pretrpjelo je trajne posljedice smrzavanja, a više njih kasnije je umrlo u stacionarima ili bolnicama među kojima i Milan Car iz Šila.

Sada već davne 1962. godine utemeljen je Memorijal mira kao trajno sjećanje na žrtvu ljudi koji su bili spremni dati život za slobodu svoje domovine. Ovogodišnjem memorijalu nazočili su, među ostalima, Romano Grbac i Slavko Pleše, sudionici tragičnog marša.

Krčku delegaciju na spomenutoj manifestaciji predvodio je gospodin Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, a uz njega su put Matić poljane krenuli predstavnici otočnih podružnica (5 članova iz Podružnice Krk, 6 članova iz Podružnice Malinska, 4 člana iz Podružnice Dobrinj, 2 člana iz Podružnica Omišalj- Njivice, te 2 člana iz Podružnice Punat). Članovima UABiA otoka Krka pridružilo se 8 učenika osmog razreda OŠ "Fran Krsto Frankopan" Krk, PŠ Vrh, sa učiteljem povijesti Tvrtkom Božićem.

Program memorijala započeo je pozdravnim govorima gospodina Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko- goranske županije, gospodina Gorana Petrca, pročelnika Ureda Primorsko- goranske županije, te gospodina Ivice Padavića, načelnika Općine Mrkopalj, koja je uz TZ Općine Mrkopalj i Komunalno društvo Mrzle Vodice, organizacijski podržala ovu manifestaciju. Nakon toga je delegacija učenika položila vijenac na spomen-obilježju stradalim partizanima. Bilo je to ujedno odavanje počasti svim žrtvama koje su pale u ratovima za slobodnu Hrvatsku.

U središnjem dijelu programa učitelj povijesti Tvrtko Božić ukratko je podsjetio na antifašističku borbu koja se na hrvatskom prostoru vodila od 1941. do 1945. godine i na čijim je temeljima i vrijednostima ostvarena današnja suverena Republika Hrvatska. Pri tome je naglašeno kako je antifašizam civilizacijska tekovina koja usmjerava društveni razvoj prema razvoju demokracije i tolerantnosti.

Završni dio memorijala tradicionalno je rezerviran za ekipno natjecanje u trčanju namijenjeno učenicima. Ove godine sudjelovale su samo muške ekipe i to iz OŠ Rikard Katalinić Jeretov iz Opatije, OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Delnica, te krčke osnovne škole. Nakon završetka natjecanja i proglašenja pobjednika slijedilo je druženje sudionika Ljetnog memorijala.

Krčka delegacija i učenici na povratku prema otoku Krku zastali su u Lokvama gdje su obišli Lokvarsko jezero i špilju Lokvarku koja je jedna od najvećih i najljepših hrvatskih špilja, a od 1961. godine zaštićena je kao geomorfološki spomenik prirode.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ U mladosti je radost - u radosti je mladost

Piše: HINA

 

Objavljeno: 10. lipnja 2017.

 

Više od šest tisuća poklonika lika i djela Josipa Broza Tita (Kumrovec, 7. V. 1892. - Ljubljana, 4. V. 1980.) okupilo se u subotu u Kumrovcu na Danu mladosti - radosti na obilježavanju njegovog 125. rođendana. Zastave bivših republika, slike Tita, kape, titovke, marame sve je to i danas bilo dio ikonografije koja je dominirala Kumrovcem, ali i tvrdnje da se borba protiv fašizma nastavlja i danas od čega, po riječima govornika, prijeti velika opasnost. Tako je predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito, Jovan Vejnović, naglasio da se u Kumrovec ne dolazi radi prošlosti nego sadašnjosti i budućnosti. Kazao je kako je budućnost ta za koju je zabrinut jer je, po njegovim riječima, BDP niži nego prije 30 godina kao i kupovna moć dok je socijalna i ekonomska sigurnost na sve nižoj razini. Posebno ga zabrinjava što danas u Hrvatskoj, kako je ustvrdio, marširaju crnokošuljaši i oni koji pozivaju na ubijanje dok vlast to ignorira i govori da je demokratsko pravo i sloboda da svatko izražava svoje stavove. Još gore je što se neofašizam vraća kapilarno u obrazovanje, visoko školstvo pa čak i institucije, izjavio je Vejnović pozivajući odgovorne da se suoče sa stvarnošću i realnošću. Na kraju je stari partizanski pozdrav modificirao u smrt sadašnjem fašizmu. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske Franjo Habulin u svom se govoru osvrnuo na mlade koji su, po njegovim riječima, Titu uvijek bili na prvom mjestu. Naglasio je da su mladi nekada bili nositelji društvenog razvoja, a danas im se isključivo nude vjera i nacionalizam, zavod za zapošljavanje te minimalna plaća zbog čega se sve više njih odlučuje na napuštanje zemlje. Smatra i da živimo u vremenu revizije prošlosti i iznošenja laži bez ikakvih sankcija. Ako se nećemo suprotstaviti, oni koji lažu će prevladati, istaknuo je Habulin. Mišljenja je i da se ne smije prihvatiti teza dosta je i partizana i ustaša sve dok se stvari jednom zauvijek ne postave na svoje mjesto. Zaključio je da su ustaše bile na strani zla, a antifašisti na strani dobra. Završio je da se borba protiv fašizma nastavlja i danas i da bi bilo loše, da oni koji su izvojevali pobjedu u Drugom svjetskom ratu, budu poraženi danas nakon 72 godine. U Kumrovcu je na svečanosti Dan mladosti - radosti bio i poznati glumac Vili Matula. Prije nego što je okupljenima pročitao zapise Miroslava Krleže o Josipu Brozu uputio je kritiku bivšim lijevim vladama jer, kako je rekao, nikada javno nisu dale podršku ovom skupu. Nakon manifestacije članovi UABiA otoka Krka uputili su se u općinu Podčrtrtek, Slovenija gdje su posjetili Deželu pravljic in domišljije, samostan i crkvu Marijina uznesenja, čokoladnicu i imanje Jelenov greben.

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Malinska: Obilježena 72. obljetnica oslobođenja otoka Krka

Piše: Ivan Dermiček

 

Objavljeno: 26. travnja 2017.

 

Dan oslobođenja otoka Krka slavi se svakog 17. travnja u godini, s obzirom na to da je 17. travnja padao na Uskrsni ponedjeljak odlučeno je da se obilježavanje ovog znamenitog događaja u povijesti otoka Krka odgodi za 21. travnja 2017. Proslave ovog za Krčane važnog datuma održavaju se svake godine u drugoj krčkoj upravnoj jedinici, a glavni organizator je članstvom najbrojnija bodulska udruga - Udruga antifašista i antifašističkih boraca otoka Krka. Ove je godine ulogu domaćina dobila Općina Malinska-Dubašnica, nakon - istaknut će u svojem govoru načelnik-domaćin Robert Anton Kraljić - punih 27 godina! Ipak jedna stara kaže - Bolje ikad, nego nikad. Program je održan, 21. travnja 2017., u sportskoj dvorani O.Š. Malinska-Dubašnica, a njemu su nazočili čelnici krčkih jedinica lokalne samouprave i jako izaslanstvo Primorsko-goranske županije na čelu sa županom Zlatkom Komadinom, te Dinko Tamarut - predsjednik SABiA PGŽ-a i poznati krčki povjesničar akademik Petar Strčić. Moderator programa bila je Gordana Gržetić s Radija OK. Mantinjadom u izvedbi mladih sopaca braće Milčetić označio se početak programa, a nakon sopaca mješoviti zbor Dubašnica pod ravnanjem Ivana Šabalje izveo je hrvatsku himnu Lijepa naša. Skupu se kratko obratio župan Zlatko Komadina, a svoje izlaganje o važnosti obilježavanja ovog dana i opasnosti od revidiranja povijesti imao je predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko. Nakon Fanuka, okupljene je pozdravio načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić koji se svojim govorom nadovezao na izlaganje Darka Fanuka, na kraju govora spomenuo je sve one koji su nastradali s područja Općine Malinska-Dubašnica u II. svjetskom ratu. Svoje izlaganje imali su i živući sudionici - borci NOR-a Ivan Dujmović i Anđelo Maračić. Govor je održao predsjednik SABiA PGŽ-a Dinko Tamarut. Pred kraj programa upečatljiv govor orijentiran prema budućnosti održao je predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak. Umjetničko-glazbeni dio programa Između govora nastup su imale učenice 7. razreda Paula Kraljić i Mia Šimić koje su izvele dvije strofe iz Jednostavnih riječi slovenskog pjesnika Tonea Pavčeka, ulomke iz Krika Zlatka Krilića i Epitaf vojniku koji je pao u času potpisivanja primirja Grigora Viteza. Nastupile su učenice 8. razreda Monika Ivanović i Laura Žužić koje su interpretirale dio iz Pobratimstva Lica u svemiru Tina Ujevića i dio iz Na Rečini Mate Balote. Vrlo emotivnim nastupom poznati krčki fotograf Ivica Brusić Brujo interpretirao je svoju nagrađenu pjesmu Ni jih. Kazališni prvak Bosnimir Ličanin - Likota s posebnim je osjećajem izveo pjesmu Mate Balote Svi mi govore da me znaju i Pismo djevojci iz Istre Skendera Kulenovića. Program su svojim nastupima oplemenili mladi folkloraši iz KUU-e Dubašnica koji su izveli Tanac na halop i prebir, te Tanac na versi. Mješoviti zbor Dubašnica izveo je pjesme Sunce na Kvarnere i Priča mora, a kao posebna točka starom kantu pjevali su članovi tog zbora Vera Butković, Marija Cerović i Ivan Šabalja. Višestruko nagrađivana ženska vokalna skupina Bona Forma izvela je pjesme Istarski tanac II i Žara. U sklopu programa podijeljena su posebna priznanja i zahvalnice Priznanja SABiA PGŽ-a za potporu na njegovanju, razvijanju i jačanju tradicija i tekovina antifašističke borbe i antifašizma dobili su: načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert A. Kraljić, gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić, načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović, načelnik Općine Punat Marinko Žic, Marija Višnjovska, Radojka Mrakovčić, Marija Kosić i Nedjeljko Dunato koji je bio nažalost spriječen osobno primiti priznanje. Zahvalnice SABiA PGŽ-a za potporu na njegovanju, razvijanju i jačanju tradicija i tekovina antifašističke borbe i antifašizma dobili su ovom prilikom spriječene Tvrtko Božić i Gordija Marijan. Zahvalnice UABiA otoka Krka za potporu u radu Udruge dobili su: Gordana Gržetić, Lovačko društva Orebica Krk i Šljuka 1924 Omišalj, Trgovina Krk d.d. i Goran Gržančić koji je nažalost bio spriječen. Posebno je priznanje dobio Slavko Karabaić. Nakon programa održano je zajedničko polaganje cvijeća predstavnika UABiA otoka Krk, predstavnika lokalnih jedinica samouprave i županije na spomenik palim borcima u samom centru Malinske. Nakon program za sve prisutne bio je organiziran domjenak uz delicije spravljene u restoranu Noštromo iz Malinske. Sljedeće će se obilježavanje Dana oslobođenja otoka Krka održati u Općini Dobrinj.

 

Čitavu galeriju slika pogledajte: ovdje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Krk: Dan oslobođenje otoka Krka

Piše: Darko Fanuko

 

Objavljeno: 26. travnja 2017.

 

Kao i u ostalim mjestima otoka Krka danas se je polaganjem cvijeća, paljenjem svijeća, minutom šutnje i prigodnim riječima obilježio dan oslobođenja otoka Krka u gradu Krku. Podružnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka položila je cvijeće kod spomenika poginulim borcima pri oslobađanju grada Krka, na mjesnom groblju i kod centralnog spomenika u gradskom parku. Ovom prigodom predsjednica podružnice Krka Kata Panić pročitala je tekst, sjećanje dr. Đorđa Čulića, na 17. travnja 1945. Učenica Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Anamarija Fugošić recitirala je pjesmu Oproštaj Federika Garcije Lorce, dok je učenik Mauro Hrast recitirato pjesmu Moj grob Ivana Gorana Kovačića. Učenike je pripremila profesorica Zdenka Stegnjaić. Na kraju, kao i svake godine, skupu se je sa prigodnim riječima obratio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.

 

 

 

 

 

 

→ Putovanja kroz sjećanje i putovanja za sjećanje

Piše: Gordija Marijan, prof.

 

Objavljeno: 26. travnja 2017.

 

Promišljajući o putovanjima kao obliku učenja koja se u Srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir provode u okviru nastave Povijesti tj. projekta Putujem i učim, osjećam ponos i zadovoljstvo zbog uspješne realizacije i smisao nalazim u svakom citatu: Svijet je knjiga, a oni koji ne putuju čitaju samo jednu stranicu. Tko nikad ne putuje živi život pun predrasuda. Putovanja rađaju misli. Putovanje je inspiracija za unaprjeđenje vlastitog života. Putovati znači razvijati se. Putovanje je mnogo više od razgledanja spomenika, to je duboka i trajna promjena ideje življenja. Nemoj mi reći koliko si obrazovan, reci mi koliko si putovao. Ljudi ne polaze na putovanje, putovanja dolaze do njih. Jedino putovanje je ono unutar nas samih … Promišljajući o učenicima koji su na putovanja otišla, pitam se svaki put ispočetka jesu li ih nova iskustva promijenila? Jesu li svjesni svake misli ili osjećaja kojima su bili izloženi na putovanju? Treba li uopće bezbrižnu mladost izložiti putovanjima povezanim sa smrću, nasiljem, stradanjima i ljudskom patnjom? Odgovor nalazim u potrebi za suočavanjem s prošlošću i njegovanjem kulture sjećanja. Od načina na koji sjećanje prenosimo mladima, ovisit će i trajanje i kvaliteta sjećanja. Stoga uključivanje učenika u projekte koji podižu svijest o opasnostima diskriminacije, predrasuda i nesnošljivosti smatram ključnim i obveznim. Mjesta koja posjećujemo su mjesta koja se sjećaju događaja. Ta mjesta su trajno obilježena na emocionalnoj karti svijeta. Ta mjesta su mjesta sjećanja i posebnog pijeteta prema žrtvama. Vlak sjećanja za Auschwitz 2017. Četvrta generacija učenika je predstavila Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir, otok Krk i Hrvatsku u međunarodnom projektu Treno della memoria/Vlak sjećanja na Auschwitz 2017. Međunarodni projekt Vlak sjećanja škola provodi u suradnji s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka. Učenici Karlo Sintić, Anamarija Fugošić, Fran Vasilić, Kristina Manzoni, Filip Nešić, Korina Hrabrić i Lorena Fugošić te profesor Hrvoje Karabaić su boravili od 23. do 27. ožujka 2017. u Poljskoj kao dio hrvatske delegacije u Vlaku sjećanja. Proputovavši vlakom od Hrvatske do Poljske i natrag 2.300 kilometara, na simboličan su način odali počast žrtvama tog ozloglašenog logora. Posjetili su Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te sudjelovali na komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisjećaju žrtava Auschwitza. Hrvatski predstavnik, krčki srednjoškolac Fran Vasilić je održao emotivan i dirljiv govor. Danas, u osjetljivim i uzburkanim vremenima, prožetim tragovima mržnje koji su vidljivi u terorističkim napadima, ali i općom rezignacijom prisutnom u današnjem društvu, više je no ikad važno osjetiti tragediju, gotovo ju dotaknuti, kako bismo se, kao generacija mladih koja stasa, svojom mladenačkom snagom suprotstavili toj mržnji i ravnodušnosti. Koliko god slušali i čitali o holokaustu, ništa nas ne može pripremiti na emocije koje će nam izazvati sam susret sa zlom i okrutnošću. Svrha ovog putovanja nije samo da se sjetimo svih stradanja i patnji holokausta, nego da ih i nikada ne zaboravimo. Kažu da će se povijest sama po sebi ponoviti onda kada ljudi zaborave prošlost. Želim da upravo emocije koje osjećamo na ovom mjestu budu naša nada i naše najjače oružje da zajedno gradimo bolji svijet u kojem se ovakve tragedije neće dešavati. Vukovar 2017. Promišljajući o putovanju u Vukovar, razmišljam o svom pozivu i rečenici: Naš posao nije očvrsnuti našu djecu da bi se mogla suočiti s okrutnim i bezdušnim svijetom. Naš posao je odgojiti djecu koja će svijet učiniti manje okrutnim i bezdušnim. Zato našu vukovarsku priču želim ispričati riječima Siniše Glavaševića. Najljepše je imati djecu, jer djeca su budućnost, ona su nada u bolje sutra, vjera da će ono što slijedi zaštititi starost. Kad čovjek ima djecu, onda je sve bolje, jer kada vas svi napuste, opet vam ostaju vaša djeca. Sve to pak povećava vašu odgovornost jer, ako želite bolju budućnost, onda morate svim silama nastojati da tome i sami pridonesete. Naučiti djecu da se smiju, da misle lijepo, da ih upozorite da njihova htijenja ne budu veća od nebeskog svoda, da njihove ruke ne prljaju ničija djetinjstva, i ničije želje, morate ih jednostavno naučiti da ljube. Jer tko ljubiti zna, toga ljube. Ljube njegova nastojanja, toplinu njegove dobre ruke, njegove poglede. Oni drugi, oni čije su misli crnje od najcrnje noći, oni čiji se obrazi ne žare ljubeći i čija se riječ kida na paučinaste niti kada krenu u neuhvat, oni drugi mogu istezati svoje vratove iznad površine životnog tijeka, mogu se vješati o ramena hrabrih plivača, ali ih struja ipak vuče dalje od obale, i dublje u mrak. Ti kojima noć ne služi za zagrljaje, ti kojima mjesečina ne zatvara noći i koji truju ljepotu svojom nazočnošću, tonu i prije nego što zaplivaju. Ako imate djecu, pogledajte ponekad u plavi satenski svod pa ako među zvjezdastim krijesnicama spazite makar jednu kojoj biste željeli biti bliže, sjetite se djece, jer čak ako vi u tome i ne uspijete, umjesto vas sve će to učiniti vaša djeca. Odgovorite na sva njihova pitanja, nađite vremena za njih pa makar poslije morali čitati i stare novine, poljubite njihove dobre djetinje snove, učinite da njihove čudesno blistave oči vide samo dobra svitanja, vedre dane i velike zvijezde. Ne dopustite da njihovu maštu satre zlo. Ne dajte da vaše dijete odraste ako je njegova radost veća u uzimanju negoli u davanju. Zaustavite svijet, zaustavite vrijeme ako ne stignete dati djeci sve što im treba da odrastu u čistoj ljepoti, jer za ono što se sada događa, nisu kriva djeca. Kad čovjek bolje razmisli, djeca su još jedino dobro koje je čovječanstvu ostalo. Sve drugo uništeno je u nastojanju da sitni ljudski stvor bude veći od misli, od riječi - od Boga. Program Putujem i učim u Osijek, Ilok i Vukovar je realiziran 24.i 25. ožujka 2017. u suradnji s udrugama: Udrugom antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Udrugom veterana Domovinskog rata otoka Krka i HVIDROM otoka Krka. Učenice Silvija Kosić i Melanie Vičević, 4.G o putovanju: Bolje jednom vidjeti nego stoput čuti, potaknuti ovom poznatom poslovicom učenici završnih razreda Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk u pratnji prof. Gordije Marijan i prof. Marijane Tomašić te članova Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka i HVIDRE otoka Krk otputovali su na terensku nastavu u Slavoniju. Dolaskom u Slavoniju posjetili smo i razgledali Osijek i Ilok. Sljedećeg smo se jutra uputili prema Vukovaru. Sve nas je potresao posjet vukovarskoj bolnici. Teško je opisati osjećaj koji nas je obuzeo dok smo hodali istim hodnicima gdje su ležali ranjenici, kasnije odvedeni na Ovčaru. Zadivljujuća je nesebičnost i hrabrost tadašnjih liječnika i medicinskog osoblja koji su liječili sve, bez obzira na nacionalnost u gotovo nemogućim uvjetima. Nakon posjeta bolnice, razgledali smo grad Vukovar. Posjetili smo i Muzej vučedolske kultre te naučili ponešto o životu Vučedolaca. Naše kratko, ali poučno putovanje završili smo polaganjem vijenca i svijeća na Dudiku, spomen području žrtvama iz Drugog svjetskog rata te Ovčari i Memorijalnom groblju grada Vukovara. Grad smo napustili prepuni dojmova, svaki sa svojim mislima o onome što smo vidjeli i čuli o Gradu heroju. Zahvaljujemo svima koji su nam omogućili ovo putovanje.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Članice Foruma žena, Podružnice Krk, kod krčkog gradonačelnika

Piše: Marija Tudor

 

Objavljeno: 26. travnja 2017.

 

Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka okuplja 612 članova, od toga 378 ženskih članica. Podružnica Grada Krka okuplja u Forumu 137 žena iz Krka, Kornića, Poljica-Šotventa. U svim našim Općinama i Gradu Krku uobičajeno je da za Dan žena načelnici i gradonačelnik Grada Krka svakoj ženi koja se tog jutra nađe na trgu, placi, počaste čestitkom i cvijećem. Ta pažnja ne ostavlja ravnodušnu niti jednu ženu. Budući da mi članice Foruma žena svake godine imamo tematsko putovanje na dan 8. marta, žao nam je da se ne možemo priključiti našim sugrađankama. Ove nas je godine gradonačelnik ugodno razveselio, poklonivši nam svoje vrijeme. Primio nas je u lijepo uređenoj maloj gradskoj vijećnici i zaželio srdačnu dobrodošlicu. Uz pozdravne riječi gradonačelnika i predsjednice Foruma žena M. Tudor, druženje je potrajalo. Razgovor uz kavu, fotografiranje za uspomenu, časkanje je bilo vrlo ugodno. Na kraju gradonačelnik je svakoj članici osobno čestitao i poklonio crvenu ružu. Za nas je ovaj dan bila svečanost, uz želju i poruku gradonačelnika da se posjete uz ovaj praznik nastave, kako bi s vremenom mogle postati tradicija. U naših pet ostalih podružnica sve su članice posjećene uz poklonjenu čestitku i cvijet. Velika hvala svima, koji su na bilo koji način doprinjeli realizaciji ovog lijepog susreta.

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Akcija čišćenje stepeništa Majke Božje Goričke

Piše: Bogumil Štefanić, predsjednik Podružnice Baška, UABiA otoka Krka

 

Objavljeno: 17. travnja 2017.

 

Grupica članova Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Podružnice Baška, pred uskršnje blagdane očistila je i pomela kompletno stepenište do svetišta Majke Božje Goričke. Ovu zadaću obavili smo svojom voljom, i to u sklopu planiranih aktivnosti za 2017. godinu. Premda je taj put dugačak i čini ga čak 237 stepenica, te obzirom da već dugo nije čišćen, to nam nije bilo teško jer to radimo za naše poznato marijansko svetište - jedno od najvećih na Krku i okolici. Na taj način željeli smo pokazati naš stav i poštovanje prema svetištu Majke Božje Goričke. Velečasni Marinko Barbiš bio je oduševljen našim djelom i dobili smo veliko hvala. Križni put koji je postavljen uz stepenište tako je došao do izražaja upravo pred uskršnje blagdane.

 

 

 

 

→ Obilježavanje 72. obljetnice oslobođenja otoka Krka

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 14. travnja 2017. godine

 

Obilježavanje 72. obljetnice oslobođenja otoka Krka održat će se u petak, 21. travnja 2017. godine, u sportskoj dvorani Osnovne škole Malinska-Dubašnica u Bogovićima, s početkom u 18.00 sati. U prigodnom programu sudjelovat će Vokalna skupina Bona forma, folklorna skupina te pjevački zbor Kulturno umjetničke udruge Dubašnica i recitatori Osnovne škole Malinska-Dubašnica. Program zajednički organiziraju Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka te Općina Malinska-Dubašnica.

 

 

 

 

 

Terenska nastava za učenike VIII. razreda: JUSP Jasenovac, Čigoč, Spomen-park Brezovica

Piše: Maja Brajkovid

 

Objavljeno: 14. travnja 2017. godine

 

U organizaciji i pod pokroviteljstvom Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, 07. travnja 2017. godine provedena je terenska nastava za darovite učenike VIII. razreda otoka Krka, tijekom koje smo posjetili Spomen područje Jasenovac, Čigoč - europsko selo roda te Spomen-park Brezovicu. U pratnji predsjednika UABiA-e gospodina Darka Fanuka te petero učitelja povijesti, u terenskoj nastavi je sudjelovao 41 učenik iz triju krčkih osnovnih škola: OŠ Fran Krsto Frankopan Krk, OŠ Malinska-Dubašnica i OŠ Omišalj. Naša prva stanica bio je Jasenovac. Pod vodstvom kustosice i djelatnice Obrazovnog centra, prošetali smo Spomen područjem Jasenovac koje je izgrađeno uz uže područje bivšeg koncentracijskog logora III Ciglana Jasenovac. Na tom su prostoru zemljanim humcima i udubljenjima označena mjesta autentičnih logorskih objekata i stratišta unutar samog logora. Vidjeli smo kako je prostorni smještaj Logora III Ciglana između rijeka Save i Velikog Struga uvjetovao otežani pristup logoru te zatočenicima sprječavao mogućnost bijega. Učenici su imali priliku razgledati i repliku vlaka u čijim su se vagonima dovozili novi zatočenici. Točan broj svih zatočenika koji su prošli jasenovački logor ne može se utvrditi jer logorska evidencija o njima nije sačuvana, a velik dio zatočenika nikad nije niti bio evidentiran. U nastavku šetnje stigli smo do spomenika Cvijet autora Bogdana Bogdanovida. Put do spomenika popločen je kružnim pragovima. Oni simboliziraju dio sačuvane pruge kojom su transporti zatočenika stizali u logor. U podnožju spomenika učenička je delegacija položila cvijeće i zapalila svijeću u spomen svim žrtvama ovog logora. Nakon grupne fotografije došlo je vrijeme da učenici primijene stečena znanja te aktivno razgledaju postav muzeja. Podijeljeni u sedam grupa, učenici su dobili zadatak potražiti određene eksponate i kroz priču o njima produbiti postojeća i steći nova znanja o logoru Jasenovac. Rješavanjem zadataka u radnim listićima imali su priliku artikulirati svoje stavove i osjećaje o ovdašnjim događajima u razdoblju između 1941. i 1945. godine. Složni u mišljenju da se razlike među ljudima, kulturama i nacionalnostima trebaju poštivati, tolerirati i učiti, a nikako dozvoliti da one izazivaju zločine nad čovjekom, pozdravili smo se sa Spomen područjem Jasenovac. Tijekom kratke vožnje uživali smo u proljetnom krajoliku živopisnog Lonjskog polja i stigli u Čigoč, prvo europsko selo roda. Ručali smo u autentičnoj tradicionalnoj drvenoj kudi te se doista imali priliku uvjeriti kako na krovovima gotovo svih kuda u Čigoču obitavaju rode. Ovu je vrijednost još 1994. godine prepoznala Udruga Euronatur te proglasila Čigoč prvim europskim selom roda. Više o fascinantnom i nedjeljivom suživotu roda i čovjeka ispričao nam je naš domaćin gospodin Zvonko Rastovac, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Brezovica iz Siska. Doznali smo da ovdje prebiva više od 200 roda, a u sedamdesetak kuda tek oko 120 mještana, što rječito govori o skladnu odnosu čovjeka i prirode na ovom prostoru. Nevjerojatno zvuči podatak da rodino gnijezdo ponekad teži i do dvije tone. Rode ovdje obično dolaze oko 20. ožujka i gnijezde se na krovovima drvenih kuda, a odlaze oko 20. kolovoza kad dolinom rijeke Nil odlaze na opasan put do juga Afrike, dug oko 10 000 km. Prije samog odlaska skupljaju se u većim kolonijama na livadama pa nakon polijetanja kolona bude dugačka i nekoliko kilometara. Opskrbljeni novim znanjima o prirodnim posebnostima Lonjskog polja, stigli smo u Spomen-park Brezovicu. Spomen-park Brezovica je memorijalna park-šuma u kojoj je 22. lipnja 1941. godine osnovan prvi partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, Prvi sisački partizanski odred. Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane antifašističke borbe ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, a 22. lipnja je prema tom događaju proglašen državnim praznikom u Republici Hrvatskoj, Danom antifašističke borbe. U spomen- parku je 1981. godine podignut monumentalni spomenik čiji izgled podsjeća na golemi brijest koji je nekada ponosno stajao na tom istom mjestu i bio prepoznatljivo mjesto sastajanja partizanskih boraca. Gospodin Zvonko ispričao nam je da je kroz odred prošlo 77 boraca, a završetak rata doživjelo njih 38. Ovdje je učenička delegacija također položila cvijeće i zapalila svijeću odajući tako počast borcima palim za antifašizam i slobodu. Po odlasku s naše posljednje stanice, zaključili smo da je cilj ove poučne terenske nastave u potpunosti ispunjen: učenici su oplemenili svoja znanja i izgradili osobne stavove o aktivnom otporu prema zlu i zločinu, osvijestili posljedice nijekanja ljudskog dostojanstva te ponijeli sa sobom poruke nenasilnog rješavanja sukoba, demokracije, mira i tolerancije.

 

 

 

 

 


 

 

 

→ Četvrta generacija krčkih školaraca priključila se projektu Vlak sjećanja

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 14. travnja 2017. godine

 

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Opatije i ove je godine sredinom ožujka organizirala sudjelovanje Hrvatske u (talijanskom) projektu Treno della memoria 2017 (Vlak sjećanja 2017.), dok je Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABiA) četvrtu godinu za redom inicirala i uključivanje krčkih srednjoškolaca.

Hrvatska delegacija, u čijem je sastavu bilo 25-ero učenika i profesora s područja Primorsko-goranske županije, iako brojem relativno malena, dala je važan doprinos obilježavanju sjećanja na žrtve Auschwitza. Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir tom su prigodom, uz profesora Hrvoja Karabaića, predstavljali Karlo Sintić, Anamarija Fugošić, Fran Vasilić, Kristina Manzoni, Filip Nešić, Korina Hrabrić i Lorena Fugošić, gimnazijalci koji su najuspješnije odgovorili na natječajni zadatak što im ga je početkom godine, s ciljem ukazivanja na opasnosti što ih nose diskriminacija, predrasude i netolerancija, postavila krčka UABiA.

Sudionici ove vrijedne inicijative tako su proputovali vlakom od Hrvatske do Poljske (i natrag), a prešavši tračnicama 2.300 kilometara, na simboličan su i jedinstven način odali počast žrtvama tog ozloglašenog logora. Međutim cilj putovanja bio je Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisjećaju žrtava Auschwitza. Pored toga, tijekom boravka u Poljskoj okupljeni su srednjoškolci imali organizirana tematska predavanja, okrugle stolove, prikaze prigodnih dokumentaraca, susrete s preživjelim logorašima, kao i druge vrste edukacije, kojih je dio bio održan i tijekom samog putovanja, u vlaku.

 

 

 

 

 

→ Kako članice Foruma žena UABiA otoka Krka slave svoj dan: Dan žena - 8. mart

Piše: Hajra Bubnić

 

Objavljeno: 23. ožujka 2017. godine

 

Svake godine oko 110 žena, članica UABA otoka Krka dostojanstveno i svečano obilježava 8. mart. Slave u ozračju kako to i priliči članicama Udruge koja promiče suživot i toleranciju a osuđuje svako zlo i govor mržnje. Jer danas, kad povijesni revizionizam uzima maha u Hrvatskoj, kad se iskrivljuje istina o dobru i zlu, posebno je važno sjetiti se povijesnih istina, zbog prošlosti, a još i više zbog budućnosti.

S toga je plan putovanja uključivao i obilazak Memorijalnog centra Lipa; kosturnice i spomenika te muzeja u središtu mjesta kojeg čine tematski odvojeni prostori. Na prvom katu nalazi se prostor u kojem se detaljno opisuje stradanje Lipe i njezinih mještana a u suterenu je smještena etnografska zbirka. Memorijalni centar Lipa podsjeća nas na zločin u proljeće 1944, kada je tijekom dva sata mučeno, ubijeno i spaljeno 269 stanovnika, čak 96 djece, od kojih je najmlađe imalo samo šest mjeseci, a najstarija žrtva 83. godine.

Naša predsjednica Marija Tudor zahvalila se u naše ime kustosici muzeja Vani Gović i profesoru povijesti koji su nas svojim pričama nakratko vratili u prošlost te srdačno pozdravila sa Brankom Afrićem predsjednikom UABA Liburnije. Nakon polaganja vijenca, paljenja svijeće te odavanja iskrenog, dubokog poštovanja prema žrtvama tog strašnog zločina nastavili smo putovanje dalje prema planu.

Sljedeće mjesto pijeteta na našem putu bila je Jama Ičići, spomenik ljudskim patnjama i stradanju. Sada su već zajedno s nama bile i članice UABA Opatija Suzana Cvjetković i Jadranka Škunca. Kraj spomenika dobrodošlicu nam je poželio Oleg Mandić, novinar, pravnik, publicist, Opatijac - posljednji dječak iz Auschwitza. Položili smo vijenac, upalili svijeće... I dok smo u tišini, ponizno, odavali počast poginulima u mislima su nam se stvarale strašne slike zločina, odjednom se kroz tišinu začula pjesma. Konjuh planinom vjetar šumi, bruji.... lišće pjeva žalovite pjesme... Naša Đurđa je pjevala... Tiho smo se priključili pjesmi. Zrak je bio nabijen emocijama... potekla je koja suza... Jer dođe vrijeme kada počnemo postavljati pitanja kada tražimo odgovore na stranicama ispisanima povijesnim podacima. Pokušavamo shvatiti, razumjeti uzroke sukoba, ratova i stalnih kršenja ljudskih prava jer - povijest se ponavlja. Mi žene, majke, nositeljice i čuvarice života odale smo počast žrtvama, stradanju i patnji. I zaželjele da se više nikad ne ponovi.

Put nas je dalje vodio u Opatiju, kraljicu turizma još u doba Habsburgovaca. Imale smo priliku vidjeti sačuvane povijesne vrijednosti koje i danas sa velikim štovanjem Opatijci njeguju, održavaju i promoviraju. Odmor uz kavu i kolače u Mileniju bio je pravi odmak od strahota o kojima smo slušali.

I kao što to svake godine činimo, vlastitim sredstvima osiguramo si proslavu i druženje uz pjesmu i ples. Ove smo godine za to odabrali restoran Kinkela u Bregima. Izvrsna hrana, ugođaj prostora i glazba kao i prekrasan pogled na Kvarner bili su pravi zasluženi završetak dana. Povezali smo dvije Udruge Opatiju i Krk i dogovorile nastavak zajedničkih aktivnosti.

 

Zahvaljujemo svima koji su doprinijeli da ovaj prekrasan dan ostane svima u sjećanju.

 

Cjelovitu galeriju pogledajte: ovdje.

 

 

 

 

 

→ Pomlađivanje članstva i nadalje prioritet udruženja krčkih antifašista

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 01. ožujka 2017. godine

 

U Velikoj gradskoj vijećnici, 25. veljače 2017. godine, pred mnoštvom okupljenih članova i poklonika, održana je redovna godišnja Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABiA), zasad najbrojnije otočne asocijacije koja, u osam otočnih podružnica, okuplja čak 612 članova, od čega 378 žena i 234 muškarca.

Nakon službenog otvaranja te biranja radnog predsjedništva (Maria Elena Brusić, Slavko Karabaić, Marija Tudor, Franjo Mijatović i Ana Kovačević), verifikacijeske komisije (Milenko Bašić, Boris Kovač i Bogumil Štefanić), zapisničara (Kata Panić)  i ovjerovitelja zapisnika (Lurda Mršić i Radojka Mrakovčić), predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko podnio je izvješće o prošlogodišnjem radu udruženja, istakavši najprije kako je godina započela organiziranjem programa povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta realiziranog u suradnji s krčkom osnovnom školom gdje je priređena projekcija dokumentarnog filma Povratak posljednjeg, i to kao uvod u svjedočanstvo Olega Mandića, koji je, još kao dječak, bio odveden jedan od najstrašnijih koncentracijskih logora - Auschwitz. Tijekom veljače, pored ostalih aktivnosti, delegacija udruženja tradicionalno je u Mrkoplju sudjelovala na svečanosti organiziranoj u povodu 54. Memorijala mira - 26 smrznutih partizana, dok je travanj donio značajan angažman vezan uz proslavu 71. obljetnice oslobođenja otok Krka, održane u Dragi Bašćanskoj. Pored navedenog, Krčani su kao gosti sudjelovali na brojnim tribinama, skupovima, memorijalnim događanjima i predavanjima čime je dan važan prilog njegovanju revolucionarnih tradicija. Značajan dio aktivnosti udruženja, nastavlja Fanuko, usmjeren je na rad s mladima pa su tako i prošle godine krčki srednjoškolci sudjelovali u međunarodnom projektu Treno della memoria (Vlak sjećanja), a prešavši tračnicama 2.300 kilometara, na simboličan su i jedinstven način odali počast žrtvama nacističkih zločina. Međutim, konačan cilj ovog putovanja bio je Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisjećaju stradalih u Auschwitzu. Nastavno na ovu aktivnost, za krčke osmaše priređena je terenska nastava u Memorijalnom centru Lipa pamti u Lipi i Spomen parku Jama u Ičićima, što, pored niza sličnih aktivnosti, govori u prilog činjenici kako se suradnja s mladima nastavlja, ali i poprima neke posve nove zamahe. Uz sve to ne smijemo zaboraviti, dodaje Fanuko, tijekom prošle godine organiziran posjet Jasenovcu, zatim obilazak i brigu oko otočne spomeničke baštine vezane u Narodnooslobodilačku borbu, sudjelovanje na tradicionalnoj komemoraciji priređenoj u čast podhumskih žrtava, učešće krčke ekipe u Sportskim suretima antifašista Primorsko-goranske županije, svečanu akademiju kojom je, u Kijcu, obilježena 75. obljetnica ustanka protiv fašizma na otoku Krku ili višednevno tematsko putovanja u Poljsku (Krakow, Auschwitz, Bratislava), čime je na posve primjeren način, uz skupštine svih osam podružnica, zaključena godina.

Nakon što je Marija Tudor podnijela izvješće o radu Foruma žena, a Maria Elena Brusić predstavila prošlogodišnje aktivnosti Foruma mladih, predsjednik udruženja, izložio je i ovogodišnje planove. Aktivnosti udruge koje će uvelike ovisiti o dodijeljenim financijskim sredstvima otočnih općina i Grada Krka, naglašava Fanuko, i nadalje će biti usmjerene na obilježavanje značajnih datuma vezanih uz povijest Narodnooslobodilačke borbe, prisustvo na brojnim komemoracijama, ali i samoprezentaciju, odnosno promicanje načela antifašizma javnosti putem predavanja i tribina, a čemu bi trebala pridonijeti i što intenzivnija suradnja s medijima. U narednom periodu značajne će se snage najviše usmjeriti na pomlađivanje članstva iako je dosad po tom pitanju već mnogo učinjeno, održavanje spomenika i spomen obilježja u nužnoj suradnji s jedinicama lokalnih samouprava, njegovanje izvrsne suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama kao i udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, intenziviranje suradnje s drugim asocijacijama sličnih nazora, rad na organiziranju Memorijalnog muzeja otoka Krka, poticanje umjetničkog stvaralaštva te mnoge aktivnosti vezane uz javnost rada i što veću prisutnost u medijskom prostoru. Od konkretnih sadržaja, zaključuje Fanuko, valja izdvojiti proslavu 72. obljetnice oslobođenja otoka Krka, kojoj će domaćinstvo, 21. travnja, pružiti Općina Malinska-Dubašnica, zatim dvodnevno putovanje krčkih srednjoškolaca u Vukovar s ciljem održavanja terenskog Sata povijesti, prilog predstavnika Foruma mladih u organizaciji aktivističke priredbe Prvomajski inkubator, okupljanje osnovnoškolaca na Matić poljani u sklopu Memorijala mira te sudjelovanje Krčana na međunarodnoj komemoraciji u talijanskom Gonarsu.

U drugom dijelu Skupštine intenzivno zalaganje članova UABiA otoka Krka svojim su obraćanjem podržali gradonačelnik Darijo Vasilić, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak, predsjednik Udruge antifašista Buzeta Edo Jerman, predstavnica Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Zdenka Vukelić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Čavle Branko Čargonja, načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić, Oleg Mandić i  naposljetku potpredsjednica Društva Josip Broz Tito Tamara Kojić.

Na samom kraju priznanja za doprinos u radu udruge dodijeljena su Fabijanu Kosiću, Milenki Stenta, Romanu Kovaču, Lurdi Mršić, Mariji Braut, Biljani Kramarić i (posthumno) Andru Magašiću, dok su zahvalnice zaslužili Miran Sivc, Gordana Gržetić, Goran Gržančić, Marinko Depope, KD Vecla d.o.o., GP Krk d.d., TKD Ponikve d.o.o., Trgovina Krk d.d. i Hoteli Punat d.d.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Sedmero krčkih srednjoškolaca zaslužilo sudjelovanje u Vlaku sjećanja

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 21. veljače 2017.

 

Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir veliku pažnju posvećuje poučavanju o holokaustu, a njezini učenici senzibilitet za tu nimalo laganu temu stječu uključujući se u različite projekte koji ih potiču da osvijeste opasnosti što ih uzrokuju diskriminacija, netolerancija i predrasude.

Jedan od takvih projekata, međunarodnog karaktera, svakako je i Treno della memoria ili Vlak sjećanja koji se u suradnji s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka provodi već četvrtu godinu za redom. U suradnji škole i spomenitog udruženja tako je za učenike trećih i četvrtih razreda, krajem siječnja, bio raspisan natječaj za stvaranje kratkih video radova koji moraju sadržavati kreativni odgovor na temu holokausta, diskriminacije, netolerancije i/ili predrasuda, te ujedno odašiljati poruku mira i važnosti poštivanja ljudskih prava i sloboda.

Najboljima na tom natječaju pokazali su se Karlo Sintić, Anamarija Fugošić, Fran Vasilić, Kristina Manzoni, Filip Nešić, Korina Hrabrić i Lorena Fugošić koji će, potom, između 23. i 27. ožujka ove predstavljati ne samo Srednju školi Hrvatski kralj Zvonimir, već i Hrvatsku u ovogodišnjem projektu Vlak sjećanja, što znači da će kao dio nacionalne delegacije proputovati vlakom do Poljske te tako na simboličan i jedinstven način odati počast žrtvama Auschwitza. Međutim cilj putovanja bit će Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisjećaju žrtava tog ozloglašenog logora. Tijekom svog boravka u Poljskoj okupljeni će srednjoškolci imati priliku sudjelovati u organiziranim tematskim predavanjima, okruglim stolovima, filmskim projekcijama, susretima s preživjelim logorašima, kao i drugim oblicima edukacije, kojih će dio biti priređen i tijekom samog putovanja, u vlaku.

 

 

 

 

→ Izvještajna Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

 

Objavljeno: 20. veljače 2017.

 

Izvještajna Skupština Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka bit će održana u subotu, 25. veljače 2017. godine, u Velikoj gradskoj vijećnici, s početkom u 11.00 sati. Po završetku službenog dijela svi nazočni na Skupštini pozivaju se na druženje uz domjenak.

 

Pozivnica preuzmite: ovdje

Dnevni red preuzmite: ovdje

 

 

 

 

→ Predavanje povodom 70. obljetnice Pariških mirovnih ugovora

 

Objavljeno: 07. veljače 2017.

 

Povodom 70. obljetnice Pariških mirovnih ugovora, u četvrtak, 09. veljače 2017. godine, s početkom u 19.00 sati, Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Podružnica Punat - Stara Baška, u Malenoj sali Narodnog doma u Puntu organizira prigodno predavanje.

 

 

 

→ Program rada UABiA otoka Krka za 2017.

 

Objavljeno: 28. siječnja 2017.

 

Program rada UABiA otoka Krka za 2017. godinu preuzmite: ovdje.

 

 

 

→ Osmaši obilježili  Međunarodni dan sjećanja na Holokaust

Piše: Ema Jedrlinić

 

Objavljeno: 28. siječnja 2017.

 

Osmaši triju otočnih škola, Krka, Malinske-Dubašnice i Omišlja,  sastali su se 20. siječnja u školskoj dvorani OŠ Omišalj kako bi obilježili Međunarodni dan sjećanja na Holokaust i sprečavanja zločina protiv čovječnosti. Holokaust je kao tema integriran u godišnji plan i program ne samo povijesti, već i hrvatskoga jezika, vjeronauka i likovne kulture pa se kroz ovaj školski projekt pokušalo predstaviti dio povijesti koji još i danas snažno utječe na živote brojnih Europljana. U njegovu se organizaciju, uz stručni aktiv učitelja povijesti i pomoć ravnatelja krčkih osnovnih škola, uključila Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, čiji su se članovi u velikom broju odazvali i sudjelovali u programu koji su financijski poduprle sve općine i Grad Krk.

U službenom je dijelu programa prikazan dirljivi dokumentarac Igora Paulića Povratak posljednjeg, što govori o sudbini obitelji Mandić iz Opatije. Glavni lik Oleg Mandić, danas osamdesetčetverogodišnjak, koji je bio i poseban gost u publici, vraća se u Auschwitz kako bi s gledateljima podijelio potresna svjedočanstva i odveo ih u obilazak toga zloglasnoga nacističkog logora. Mandić je, naime, kao jedanaestogodišnji dječak tamo proboravio osam mjeseci i, igrom slučaja, posljednji iz njega izašao. Istu su sudbinu u logoru s njime dijelile majka i baka koje je tek povremeno viđao. Vidljivo ganut, nakon odgledanog filma, kroz pitanja i rasprave je s učenicima i uzvanicima podijelio svoja potresna svjedočanstva, a dirljive i emotivne situacije publika je više puta nagrađivala pljeskom. Osmaše je zanimalo kako se Mandić borio s PTSP-om, mrzi li koga i je li u logoru proživio i koje sretne trenutke te ima li još uvijek tetoviran broj na podlaktici. Prisjetio se kako je u logoru bio najsretniji kada mu je majka za Božić poklonila glavicu češnjaka, koliko ga je potresla smrt ukrajinskog prijatelja, kako je svjedočio premlaćivanju logorašice na smrt jer je prespavala apel ili slaganju zida od smrznutih mrtvih tijela. Sudbina je htjela da baš on, zajedno s majkom i bakom, posljednji napusti logor krajem veljače 1945., te je osmašima nakraju otkrio da je upravo zahvaljujući iskustvu Auschwitza imao prekrasan život jer je još u njihovim godinama shvatio da mu se od svega ružnog što mu život nosi ono najgore već dogodilo. –Lijepo i ružno uvijek će vam se događati, a ružno je zapravo samo vaša percepcija toga. Važno je da kockice u glavi posložite već sada, u ovim vašim godinama, poručio im je Mandić.

Manifestacijom je odana počast i svim otočankama i otočanima koji su svoje živote izgubili u talijanskim i njemačkim konclogorima, a čija su imena i podaci bili ispisani na panelima.

 

Cjelovita galerija slika slika dostupna je: ovdje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ U povodu ovogodišnje Noći muzeja

Objavljeno: 12. siječnja 2017.

U povodu Noći muzeja, 27. i 29. siječnja 2017. godine, za sve zainteresirane posjetitelje bit će otvoren Memorijalni muzej NOR-a u Puntu!

 

 


→ Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta

Objavljeno: 12. siječnja 2017.

Program obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta održat će se 20. siječnja 2017. godine u Osnovnoj školi Omišalj, s početkom u 13.00 sati, i to za sve krčke osmaše. Program u suradnji sa školom organizira UABiA otoka Krka.

Pozivnica

Program:

→ otvorenje izložbe učeničkih radova na temu Holokausta;
→ predstavljanje filma Povratak posljednjeg;
→ izlaganje Olega Mandića, zatvorenika Auschwitza.

 

 

 


→ Krčki antifašisti 2016. godinu zaključili skupštinama i zajedničkim druženjem

Objavljeno: 12. siječnja 2017.

1) Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Krk i Kornić

 

 

 

 

 

2) 08. prosinca 2016. → Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Malinska-Dubašnica

 

 

 

 

 

3) 15. prosinca 2016. → Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Omišalj-Njivice

Na Skupštini je usvojeno Izviješće o radu Podružnice i Programa rada za 2017. godinu, a okupljenim članovima redom su se obratili predsjednici podružnica Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Punat-Stara Baška, kao i predsjednik UABiA otoka Krka.

 

 

 

 



4) 17. prosinca 2016. → Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Punat-Stara Baška

Nakon usvajanja Izvješća o radu Podružnice i Programa rada za 2017. godinu, Romano Kovač održao je predavanje pod nazivom Fašizam mit ili stvarnost. Nakon izlaganja za riječ se javilo više članova Podružnice, kao i načelnik Općine Punat, dok su okupljene potom pozdravili predstavnici podružnica Omišalj-Njivice i Krk-Kornić, predsjednica Foruma žena UABiA otoka Krka te predsjednik UABiA otoka Krka.

 

 

 

 

 

5 20. prosinca 2016. → Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Poljica-Šotovento

 

 

 

 

 

6) 21. prosinca 2016. → Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Baška

Na skupštini je podneseno Izvješće o radu i usvojen Program rada za 2017. godinu, a okupljene je u ime načelnika Općine Baška pozdravio njegov zamjenik Hajrudin Mulaosmanović.

 

 

 

 

 

7) 27. prosinca 2016. → Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Krk-Kornić

8) 28. prosinca 2016. → Druženje članova UABiA otoka Krka

Na samom kraju 2016. u Lovačkom domu Šljuka u Omišlju, s ciljem zajedničkog druženja, okupili su se aktivni članovi iz svih otočnih podružnica UABiA otoka Krka, dok je briga oko dobre atmosfere povjerena istarskim harmonikašima Damiru i Silviju Ugrini te Valentinu Carpenetiju.

 

 

 

 

 

9) 29. prosinca 2016. → Održana redovna godišnja Skupština Podružnice Dobrinj

 

 

 

 

 

 

 

→ Obilježena 75. obljetnica ustanka protiv fašizma na otoku Krku

Objavljeno: 11. prosinca 2016.

Svečanom akademijom u Društvenom domu Kijac 26. studenog 2016. godine obilježena je 75. godišnjica ustanka protiv fašizma na otoku Krku. Svečanosti su prisustvovali preživjeli borci NOR-a, Ivan Crnčić, Ivan Dujmović, Mladen Lolić, Stjepan Starcević i Stanko Gržančić, kao i delegacije Udruga antifašističkih boraca i antifašista Crikvenice-Novi vinodolski, Liburnije, Gorskog kotara, Fužina, Rijeke, Kostrene, Kastva i Čavle.
Nakon izvođenja himne i odavanja počasti poginulima u Narodno oslobodilačkom ratu i Domovinskom ratu skup je pozdravio predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka Darko Fanuko. Magistar Tvrtko Božić održao je predavanje na temu Otok Krk u drugom svjetskom ratu, a nakon predavanja skup su pozdravili načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović, predsjednik Veterana domovinskog rata Zdenko Petrak, Predjsednik SABA PGŽ-a Dinko Tamarut, načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić i predsjednik Županijske skupštine PGŽ Erik Fabijanić. U kulturno umjetničkom programu sudjelovao je zbor KUD-a Ive Jurjević iz Omišlja s dijelima: Dalmatino poviscu pritrujena, Sajam, Završno kolo Jakova Gotovca iz opere Ero s onoga svijeta i Moj kraj. Recitirali su učenici osnovne škole Omišalj: Jelena Žic i Jakov Dragičević. Polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na spomenik svim poginulima općine Omišalj završena je svečanost obilježavanja 75. godišnjice ustanka protiv fašizma.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Obilježavanje 75. obljetnice ustanka protiv fašizma

Objavljeno: 24. studenog 2016.

Proslava obilježavanje 75. obljetnice ustanka protiv fašizma, u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, održat će se 26. studenog 2016. godine u Društvenom domu Kijac - Njivice, s početkom u 10.00 sati.
Uz pozdravne riječi predsjednika Udruge i Načelnice Općine Omišalj te predjednika SABA PGŽ-a i predstavnika PGŽ-a, prigodno predavanje održat će prof. Tvrtko Božić. U kulturno umjetničkom programu, pored ostalih, sudjelovat će KUD Ive Jurjević iz Omišlja.

Pozivnica [.pdf]

 

 

 

 

→ Tribina Zadrugarstvo - mogućnosti i perspektive

Objavljeno: 18. studenog 2016.

Tribina na temu Zadrugarstvo - mogućnosti i perspektive tijekom koje će se predstaviti mogućnosti združenog djelovanja i organiziranja održat će se 26. studenog 2016. godine u Velikoj gradskoj vijećnici, s početkom u 17.00 sati. O temi će raspravljati prof. Tvrtko Božić, Renata Kiršić i Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje i prve hrvatske Etične banke, Ivan Vadanjel iz Zadruge za otvorenu arhitekturu te Josip Brkljača iz Zadruge URBAN COOP. Tribinu organizira Forum mladih Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka.

Plakat [.pdf]

Koncept etičnog bankarenja [.pdf]

 

 

 

 

→ Predavanje: Opasnost fašizma, mit ili...

Objavljeno: 26. listopada 2016.

U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Podružnice Punat i Stara Baška, predavanje na temu Opasnost fašizma, mit ili... održat će se 28. listopada 2016. godine, s početkom u 19.00 sati u Narodnom domu Punat.

 

 

 


→ Tematsko putovanje: Krakow - Bratislava
Piše: Tvrtko Božić

Objavljeno: 26. listopada 2016.

U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka i Turističke agencije Autotrans d.o.o., Poslovnica Krk, provedeno je od 12. do 16. listopada 2016. godine, tematsko putovanje u Poljsku i Slovačku. Cilj putovanja na koje je u večernjim satima 12. Listopada krenulo devedeset i dvoje članova UABiA otoka Krka i njihovih gostiju bilo je upoznavanje kulturno- povijesne baštine i znamenitosti Krakowa i njegove okolice, te slovačke Bratislave.

Krakow- kulturna prijestolnica Poljske

Prvi dan putovanja bio je rezerviran za obilazak Krakowa. Smješten u južnom dijelu Poljske, Krakow je drugi najmnogoljudniji grad u državi iza glavnog grada Varšave. Broji oko 770.000 stanovnika, otprilike kao Zagreb, ali na znatno većoj površini. Grad leži na obalama rijeke Wisle, a slovi kao grad crkava kojih ima preko stotinu. Krakovski Stari grad ili Staro mjesto (Stare Miasto) povijesna je gradska jezgra u čijoj se arhitekturi očitava bogata povijesna i kulturna gradska baština prepoznata kao vrijedan spomenik svjetske baštine i kao takav uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine 1978. godine kao prvi takav grad u svijetu. Na njegovom početku nalazi se Kraljevski grad smješten na brdašcu Wawel s kojim počinje povijesna priča o nastanku grada. U podnožju Wawela nalazi se špilja u kojoj je prema legendi živio Smok Wawelski, šesteronožni zmaj kojega je ubio vojvoda Krak po kojemu će kasnije grad dobiti ime. Na tom mjestu nastati će Kraljevski grad budući se velikaška obitelj Piastowie (Pjastovići) osamostalila tijekom X. stoljeća do razine osnivanja prve poljske države s Krakowom kao glavnim gradom (službeno je bio glavni grad Poljske od 1038. do 1596. godine). U Kraljevskom gradu središnju poziciju zauzimaju dvorac i katedrala sv. Waclawa kao mjesta krunjenja, vladanja i posljednjeg počivališta poljskih kraljeva. Sam dvorac jedna je od najljepših renesansnih europskih palača. Sa brdašca Wawela u središte Starog mjesta vodi Kraljevska cesta duž koje se nalazi čitav niz sakralnih i svjetovnih monumentalnih građevina koje svjedoče o važnosti i bogatstvu Krakowa kao trgovačkog, komunikacijskog, kulturnog i danas turističkog središta ne samo Poljske nego i Središnje Europe. Njihova graditeljska vrijednost predstavlja glavni razlog da godišnje oko 8 milijuna turista posjeti Krakow. Jedna od njih svakako je Biskupska palača s kraja XIV. stoljeća u kojoj je svoju rezidenciju imao i Karol Wojtyla (budući papa Ivan Pavao II.), prvo kao biskup, potom nadbiskup, a naposljetku kao krakovski kardinal. Nadalje, tu je crkva sv. Petra i Pavla, prva barokna crkva u Poljskoj, a na ulazu na Trg glavne tržnice nalazi se crkva sv. Adalberta, sagrađena u romaničkom stilu što ju čini najstarijom crkvom u Krakowu da bi u XVIII. stoljeću bila barokizirana. Sam Trg glavne tržnice (Rynek Glowny) najveći je srednjovjekovni trg u Europi na kojemu dominira Sukiennice, najstariji europski trgovački centar čuven kao središte trgovine jantarom. Trg ukrašava crkva Djevice Marije, gotička crkva iz XIV. stoljeća sa najvećim baroknim oltarom na svijetu i sa dva tornja od kojih je jedan visok 81 metar, a drugi 69 metara, a sa kojih se svakog punog sata oglašava truba. Ispred crkve veliki je spomenik poljskom pjesniku i rodoljubu Adamu Mickiewiczu. Nasuprot crkve sv. Marije nalazi se podzemni srednjovjekovni grad oživljen multimedijskom tehnologijom. Na jugozapadnoj strani trga nalazi se gotički toranj Ratuszowa, jedini sačuvani dio nekadašnje gradske vijećnice. Zanimljiva je činjenica da je upravo sa ovoga trga poljski vojskovođa i revolucionar Tadeusz Kosciuszko poveo 1794. godine Poljake u oružanu pobunu protiv ruske vlasti. Pola stoljeća kasnije po njemu će poljski istraživač i alpinist Pawel Strzelecki nazvati najviši vrh Australije.
Nedaleko trga smještene su stare zgrade krakovskog sveučilišta (Krakovska akademija) kojega je 1364. godine osnovao kralj Kazimir III. Veliki. Sveučilište je najstarije poljsko i drugo po starosti u Srednjoj Europi. Sveučilišna i znanstvena tradicija živa je i danas što pokazuje činjenica da Jagielonsko sveučilište (nazvano u spomen na poljsku kraljevsku dinastiju Jagelovića) obuhvaća 15 fakulteta sa oko 80.000 studenata. Stari grad sa sjeverne strane zatvaraju Florijanova vrata, nazvana po sv. Florijanu, zaštitniku grada, te kružna utvrda Barbikan, nekada najvažnija fortifikacijska građevina. Grad crkava, kazališta, muzeja, galerija, restorana, kavana, prostranih trgova, uređenih parkova, širokih avenija, raznih turističkih atrakcija zaista zaslužuje epitet poljske kulturne prijestolnice i jedne od najomiljenijih europskih turističkih destinacija.

Auschwitz-Birkenau - nacistički logor smrti

Drugi dan putovanje je nastavljeno u okolici Krakowa. Prva od njih bila je središnja postaja ovoga putovanja i ujedno najtragičnija. U blizini malog gradića Oswiecima (njemački Auschwitz) u vrijeme Drugoga svjetskog rata, na okupiranom području Poljske kojega su njemačke okupacijske vlasti formirale kao Generalnu guberniju sa središtem u Krakowu, nastao je 1942. godine najveći koncentracijski logor, a nedugo potom logor smrti u Europi.
Logorski kompleks sastoji se od tri logora: Auschwitz I kao logor i administrativni centar, Auschwitz II- Birkenau kao logor za istrebljivanje i Auschwitz III (Monowitz) kao radni logor. Njima je pripadalo još 45 satelitskih logora u okolici. Auschwitz I osnovan je 1940. godine, a u njemu je ubijeno oko 70.000 ljudi, od kojih su većina bili poljski i ruski ratni zarobljenici. Ulaz u logor bio je označen natpisom Arbeit macht frei (Rad oslobađa). Natpis i danas stoji iznad ulaznih vrata. Nakon donošenja odluke o konačnom rješenju židovskog pitanja na konferenciji nacističkih čelnika u Wannseeu pokraj Berlina u siječnju 1942. godine, nacisti su uništili malo selo Brzezinka (njemački Birkenau), udaljeno 3 kilometara od matičnog logora da bi proširili logor jer su od proljeća iste godine iz svih dijelova okupirane Europe počele pristizati željezničke kompozicije sa stočnim i teretnim vagonima dovozeći Židove, Rome i pripadnike slavenskih naroda. U logor su stizali i Židovi sa područja Nezavisne Države Hrvatske kao i pripadnici hrvatskog naroda koji su po raznim osnovama poslani u logor. Tako je formiran logor smrti Auschwitz II-Birkenau. Oba logora svojim sačuvanim zidanim zgradama, drvenim barakama, krematorijima kao i predmetima koje su oduzete zatočenicima po dolasku podsjećaju nas na najstrašniji genocid u povijesti čovječanstva i spomenici su opomene i trajni podsjetnik da su tolerancija i miran suživot zalog da se ne ponovi holokaust koji je u logorskom kompleksu Auschwitz- Birkenau odnio oko 1,5 milijuna života muškaraca, žena i djece od kojih su 90% bili Židovi. U znak sjećanja i u spomen na žrtve fašističkog i nacističkog terora predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, gospodin Darko Fanuko, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, gospodin Dinko Tamarut, predsjednica Foruma žena UABiA otoka Krka, gospođa Marija Tudor, čija je majka Antica Mrakovčić iz Kornića kao pripadnica krčkog antifašističkog pokreta bila zatočenica logora u Auschwitzu, potpredsjednik UABiA otoka Krka gospodin Slavko Karabaić i gospođa Lurda Mršić, članica UABiA otoka Krka položili su vijenac i zapalili svijeću na ploči koja na hrvatskom jeziku ukazuje: Neka zauvijek bude krikom očaja i upozorenjem čovječanstvu ovo mjesto na kojem su hitlerovci umorili oko milijun i po muškaraca, žena i djece, uglavnom Židova iz raznih dijelova Europe. Auschwitz-Birkenau 1940. - 1945. Dolazak ruske Crvene armije 27. siječnja 1945. godine dočekalo je oko 7.000 iznemoglih i izgladnjelih logoraša. Upravo se taj datum danas obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. Nekadašnji logorski kompleks pretvoren je u muzej koji na zoran način posjetiteljima predstavlja tragediju jednog povijesnog razdoblja, ali istovremeno šalje poruku mira kao zalog budućnosti. Uvršten je 1979. godine na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Wadowice - rodno mjesto pape Ivana Pavla II.

Nakon obilaska logorskog kompleksa Auschwitz-Birkenau put nas je odveo pedesetak kilometara jugoistočno od Krakowa gdje se nalazi Wadowice, mali gradić s oko 20.000 stanovnika, nadaleko poznat kao rodno mjesto pape Ivana Pavla II. Na središnjem gradskom trgu stoji barokna crkva Uznesenja Djevice Marije u čijoj je neposrednoj blizini rodna kuća pape Wojtyle, danas pretvorena u muzej. Obilazak muzeja predstavlja retrospektivu života Karola Jozefa Wojtyle od njegovog rođenja 1920. godine, preko dječačkih, studentskih pa sve do svećeničkih dana kada se nakon službovanja u mjesnoj crkvi preselio u Krakow gdje je postao biskup, a potom nadbiskup i kardinal. Njegov izbor za poglavara Katoličke crkve 1978. godine bilo je svojevrsno iznenađenje budući da su u proteklih 456 godina pape bili isključivo Talijani. Pontifikat pape Ivana Pavla II. trajao je do 2. travnja 2005. godine kada je umro u osamdeset i petoj godini života. Devet godina kasnije, 27. travnja 2014. godine, današnji papa Franjo proglasio ga je svecem. Njegov papinski put i djelovanje, te proces kanonizacije muzej nam prikazuje u cijelosti da bi razgled bio okončan predstavljanjem njegovih mnogobrojnih putovanja i zemalja koje je posjetio. Među njima je i naša zemlja koju je papa posjetio tri puta.

Wieliczka - rudnik kamene soli


Početak trećeg dana putovanja bio je posvećen remek-djelu ljudskog rada i invetivnosti, spomeniku upornosti i ljubavi prema očuvanju baštine. Wieliczka, grad s oko 21.000 stanovnika nalazi se u širem gradskom području Krakowa. Službeno ga je kao gradsko naselje 1290. godine utemeljio poljski kralj Premislav II. kao rudarsko naselje uz rudnik soli poznat još iz rimskog razdoblja kao Magnum Sal ili Velika sol (poljski Wielika Sol, odatle današnji naziv Wieliczka). U rudniku se kamena (stolna) sol kontinuirano eksploatirala od XIII. stoljeća sve do 2007. godine kada je zatvoren kao komercijalno neisplativ. Dimenzije rudnika su impozantne: zauzima površinu od 13,41 km2, ukupne dužina hodnika je preko 300 kilometara, a njegovih devet katova doseže dubinu od 327 metara. Obilazak počinje silaskom niz 378 drvenih stuba i spuštanjem na dubinu od 67 metara gdje se dolazi do turističke ceste dužine 3,5 kilometra koja nam prolaskom rudničkim hodnicima i dvoranama pokazuje najveće znamenitosti napravljene od soli: crkvu sv. Kinge (najveću podzemnu crkvu na svijetu), skulpture poljskog fizičara Nikole Kopernika, njemačkog pjesnika Johanna Goethea, ruskog kemičara Dmitrija Ivanoviča Mendeljejeva, poljskog skladatelja i pijanista Fryderyka Chopina, kapele i oltare. Tu je i slano jezero, prikazi rudarskog života i rada, Muzej rudarstva, igraonica za djecu, sanatorij za liječenje dišnih putova sa konstantnom temperaturom i vlažnošću, te naposljetku veličanstvena dvorana u kojoj se održavaju koncerti, ali i vjenčanja.
Obilazeći navedene objekte posjetitelj nema dojam da se na kraju turističke ceste spustio na dubinu od 135 metara, a upravo na toj razini kreće rudarsko dizalo koje ga vraća na površinu. Rudnik soli Wieliczka, najveći europski rudnik te vrste i jedinstveni svjetski turistički fenomen godišnje posjeti više od milijun ljudi. Uvršten je 1978. godine na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Muzej Oskara Schindlera - spomenik ljudskosti

Nakon obilaska rudnika soli Wieliczka putovanje se nastavilo u krakovskoj gradskoj četvrti Kazimierz u kojoj je u razdoblju njemačke okupacije bio formiran židovski geto. U Ulici Lipowa br. 4 radila je od 1939. godine Tvornica emajliranih posuda u vlasništvu Oskara Schindlera, njemačkog industrijalca rodom iz čeških Sudeta u kojoj je živjela brojna njemačka nacionalna manjina. Tvornica je proizvodila za njemačku vojsku, a radnu snagu činili su krakovski Židovi koje je njihov poslodavac počeo spašavati od deportacija i sigurne smrti od 1942. godine kada je svjedočio nacističkoj akciji likvidacije provedenoj u krakovskom getu. Koristeći brojne veze i poznanstva u nacističkoj stranci, kojoj je i sam pripadao, uspio je do 1944. godine po cijenu vlastite financijske propasti spasiti oko 1.200 svojih zaposlenika. Na temelju povijesnih činjenica slavni redatelj Steven Spielberg snimio je na autentičnim lokacijama film Schindlerova lista koji je 1993. godine osvojio sedam Oskara, među kojima i za najbolji film. Oskara Schindlera je najveći svjetski centar za proučavanje holokausta, Yad Vashem u Jeruzalemu proglasio 1963. godine Pravednikom među narodima. Umro je 1974. godine i prema vlastitoj želji pokopan je na jeruzalemskom katoličkom groblju na brdu Sion. Sama tvornica danas je suvremeni muzej postavljen kronološki i tematski od početka njemačke okupacije Poljske 1939. godine, formiranja židovskog geta u Krakowu do ruske okupacije Poljske (tako ju Poljaci i danas doživljavaju) 1945. godine. U njegovim prostorijama otkrivaju nam se slike ratnih zbivanja u Europi i posebice u Poljskoj, svakodnevnog života u krakovskom getu, a kao središnje mjesto predstavljena je radna soba iz koje je Schindler vodio tvornicu i smišljao planove o spašavanju svojih radnika. U sobi je nakon rata otkrivena zidna karta Europe kao njezin jedini autentični izložak. Kao spomenik industrijske baštine, ali i spomenik ljudskosti tvornica - muzej danas je podsjetnik da u atmosferi mržnje i ludosti čovjek može biti drugom ljudskom biću ni manje ni više nego - čovjek, riskirajući pri tome vlastiti život.

Bratislava - slovačka metropola na Dunavu

Posljednjeg dana sudionici tematskog putovanja zaustavili su se u Bratislavi, glavnom gradu Slovačke koji broji oko 420.000 stanovnika. Obilazak grada započeo je na njegovom najvišem i najstarijem dijelu, Starom gradu (Bratislavsky hrad) sa velebnim dvorcem stare prijestolnice iz XV. stoljeća ispred koje je postavljen spomenik kralju Svatopluku, velikomoravskom vladaru iz druge polovice IX. stoljeća kojemu je papa Ivan III. Potvrdio samostalnost 880. godine. Sa Staroga grada pruža se krasan pogled na rijeku Dunav i Bratislavu koja se razvila u njegovom podnožju s obje strane rijeke.
Obilazak Bratislave pruža svakom posjetitelju povijesnu šetnju od srednjovjekovlja do recentne slovačke povijesti. Silaskom sa Starog grada dolazi se do katedrale sv. Martina iz XIV. stoljeća u kojoj su se krunili slovački kraljevi, a put kojim su prolazili označen je zlatnim krunama na tlu. Središnji dio grada nalazi se u starom gradskom dijelu u koji se ulazi kroz toranj sv. Mihaela (Michalska brana) ispred kojega je točka nultog kilometra na kojoj se nalaze udaljenosti raznih svjetskih gradova. Na glavnom gradskom trgu (Hlavne namestie) dominira Rolandova fontana, a okružuje ga Stara vijećnica u kojoj je danas Gradski muzej. Iza vijećnice put vodi prema Primacilnom trgu i nadbiskupskoj palači na kojoj se nalazi željezni biskupski šešir težak 150 kilograma. U ovoj zgradi boravili su i stvarali Franz Liszt i Wolfgang Amadeus Mozart, a kratko vrijeme i Napoleon Bonaparte u jednom od svojih ratnih pohoda. Od glavnog trga put vodi na Hviezdoslav trg nazvan po slovačkom pjesniku čiji se spomenik nalazi u njegovom središtu. Na trgu se nalaze zgrade nacionalne opere i baleta, te Ganimedova fontana. Šetnju prema Dunavu prekida spomenik Tomašu Masaryku, češkom političaru čijom je zaslugom 28. listopada 1918. godine na ruševinama Austro - Ugarske Monarhije utemeljena Čehoslovačka Republika, koja je postojala do 31. prosinca 1992. godine kada su se Češka i Slovačka sporazumno razdvojile u dvije zasebne i neovisne države (Baršunasti razvod). Danas 1. siječnja Slovaci slave kao Dan osnivanja Slovačke Republike, svoj najvažniji državni praznik. Preko Dunava prelazi nekoliko mostova od kojih su posebne atrakcije Apollo most i Novy most na čijem se vrhu nalazi restoran NLO (na visini od 84 metara).
Bratislava kao politički, gospodarski i kulturni centar Slovačke nudi svojim posjetiteljima razne zanimljivosti. To je tipična srednjoeuropska metropola koja svojom arhitekturom, bogatom poviješću i tradicijom ovjekovječenima u klasičnom usko posloženom starom dijelu na koji se nadovezuje prostraniji novi dio ponosno nosi naziv slovačke metropole i ljepotice na Dunavu.
Nakon obilaska i razgledavanja Bratislave putovanje je nastavljeno kroz Austriju i Sloveniju do Hrvatske i otoka Krka na koji su sudionici ovoga putovanja, pomiješanih, ali svakako uzburkanih emocija stigli u ranojutarnjim satima 17. listopada.
Potpisnik ovih redova kao voditelj Stručnog aktiva učiteljica/učitelja povijesti krčkih osnovnih škola ovim putem izražava zahvalnost gospodinu Darku Fanuku, predsjedniku UABiA otoka Krka na pozivu da se članovi aktiva priduže ovom putovanju kao i ravnateljima krčkih osnovnih škola na susretljivosti i razumijevanju. Bila je ovo jedinstvena prilika da se in situ doživi prošlost, a to je najbolji način učenja povijesti i najlakši put kojim treba ići u prenošenju znanja i iskustava svojim učenicima.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Obilazak spomenika NOR-a i Domovinskog rata istočnog dijela otoka

Objavljeno: 01. listopada 2016.

Članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka u svom drugom obilasku ove godine, 24. rujna 2016. godine obišli su spomenika NOR-a i Domovinskog rata istočnog dijela otoka, od Baške, pa sve do Šila.

• Godine 1920., 25. prosinca, u Baški je došlo do sukoba ardita i lokalnog stanovništva. Arditi su naredili da se misa održava na latinskome, što bašćanski svećenik nije poslušao, već ju je izveo na staroslavenskom i hrvatskom jeziku. Zbog toga su arditi okupirali crkvu, ali je došlo do otpora mještana.

• Krvavi Božić u Baški je potaknuo ostala mjesta na otoku da se bore protiv okupatora, što se smatra početkom antifašizma na otoku Krku.

Nikad nećemo točno utvrditi koliko je Krčana na razne načine aktivno sudjelovalo u Narodnooslobodilačkom pokretu, jer takve evidencije u ono vrime nisu vođene, ali broj naših otočna poginulih na antifašističkoj strani i njihov raspored po svim općinama i mjestima dovoljan je dokaz da je gro krčkog stanovništva bilo aktivno antifašistički opredjeljeno.
U Narodnooslobodilačkoj borbi 1941 - 1945. g. poginulo je ukupno 528 Krčana. Od toga u jedinicama NOV, ili kao aktivisti na terenu u direktnom sukobu s okupatorom 388, a u fašističkim zatvorima i logorima 140 osoba, muškaraca i žena , najviše mlađe i srednje generacije Njihovi grobovi, najčešće nepoznati ostali su raštrkani širom Hrvatske i Evrope, ali je na Krku sačuvano trajno sjećanje i poštovanje prema njima. U svim krčkim gradićima i selima njihove grobove zamijenili su skromni spomenici koji se s ljubavlju i ponosom održavaju. Antifašizam nije samo prošlost koju treba prepustiti isključivo povjesničarima, već i civilizacijska tekovina čovječanstva. koja je i danas aktualna. Jedan od načina njegovanja antifašističkih tradicija je i brižljiv odnos prema spomenicima koji su posvećeni uspomeni na antifašistički Narodnooslobodilački pokret 1941 - 1945.

Spomenici otoka Krka: Baška - Vrbnik - Risika
Spomenici otoka Krka: Dobrinj
Spomenici otoka Krka: Punat - Stara Baška - Kampelje
Spomenici NOR-a i Domovinskog rata na otoku Krku 1
Spomenici NOR-a i Domovinskog rata na otoku Krku 2

 

 

 

 

 

 

 

 

 


→ Obilježena 73. godišnjica oslobođenja interniraca iz fašističkog logora u Kamporu

Objavljeno: 01. listopada 2016.

Komemoracijom održanom 10. rujna 2016. godine na Spomen groblju u Kamporu obilježena je 73. obljetnica oslobađanja interniraca iz ovog zloglasnog fašističkog logora. Uz skladbe Mati na grobu i Posljednji put koje je na trubi izvodio mladi trubač Marin Gušćić, vijence je uz Obelisk na Spomen groblju položila delegacija Grada Raba, predvođena gradonačelnikom Nikolom Grgurićem, delegacija Državnog zbora i Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu koju su predstavljali Uroš Prikrl, zastupnik u Državnom zboru i Dr. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Zagrebu. U ime Primorsko-goranske županije vijenac je položio Erik Fabijanić, predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije. U ime Logorskog odbora Rab - Gonars vijenac su položili Herman Janež - mlađi u ulozi predsjednik Odbora i članovi Janez Maršič i Dušan Zamida. Župan Dr. Vladimir Prebilič položio je vijenac u ime općine Kočevje, Ervin Bura u ime općine Čavle, Darko Fanuko, član Predsjedništva i izaslanik predsjednika SABA RH to je učinio u ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, dok su to u ime Udruge antifašista Raba učinili njezin predsjednik, dr. sc. Vanja Seršić te članovi Ivica Lupić i Josip Ribarić. Vijence su položili i Jože Oberstar, predsjednik Zveza združenih borcev za vrednote NOB-a Kočevje i Anton Cimprić, predsjednik Zveza združeni borcev za vrednote NOB-a, krajevni odbor Draga.
Voditelj programa Miljenko Tariba rekao je uvodno, da je 11. rujna 1943. oslobođen i prestao postojati Koncentracijski logor u Kamporu, jedan od najozloglašenijih talijanskih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu. Logor je osnovan 2. srpnja 1942. i kroz njega je u četrnaest i pol mjeseci prošlo oko 15 tisuća Hrvata, Slovenaca i Židova među kojima je bilo i oko 1.200 malodobne djece. Za to vrijeme, po statističkim procjenama, od izgladnjivanja i nehumanih uvjeta smještaja u logoru je umrlo oko 4.500 ljudi, od kojeg je broja do danas identificirano 1.490 umrlih, jer su veći dio logorskih knjiga i drugih materijalnih dokaza o stradavanju logoraša fašisti uništili.
Okupljenima na komemoraciji prvi se obratio Herman Janež - mlađi, predsjednik Logorskog odbora Rab - Gonars, kojemu se na njegov poziv pridružio 91- godišnji Jože Prepeluh jedan od sve malobrojnijih živih bivših interniraca Kamporskog koncentracijskog logora. Njegovo obraćanje prisutnima je bilo prepuno emocija i gotovo je svoja sjećanja iz logora iznosio na granici plača.
O vrijednostima antifašizma govorio je predsjednik Udruge antifašista Raba dr. sc. Vanja Seršić, kao i izaslanik predsjednika SABA RH i član Predsjedništva Saveza Darko Fanuko i predsjednik Skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić.
Prisutnima su se još obratili Janez Alič, predsjednik Koordinacijskog odbora za žrtve vojnog nasilja Zveza združenj borcev NOB Slovenije, Dr. Vladimir Prebilič, župan s Rabom prijateljski povezanom općinom Kočevje, Uroš Prikrl, zastupnik u Državnom zboru Slovenije i Dr. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije u Zagrebu.
Nekoliko prigodnih pjesama, tijekom obraćanja gostiju, izveli su pjevači muškog zbora SVOBODA iz Kočevja, pod vodstvom Nine Skebe, a na kraju se svima prisutnima na komemoraciji obratio i, u ulozi domaćina, rapski gradonačelnik Nikola Grgurić.
Zahvalio se svima što su se u tako velikom broju odazvali ovoj komemoraciji obećavši i sa svoje strane dati doprinos u stvaranju pravednijeg društva i humanijih odnosa u njemu, poštujući i vrednote antifašizma, kako se ovakvi zločini ne bi više nikada ponovili.
Rapski se gradonačelnik posebno zahvalio 91-godišnjem gospodinu Joži Prepeluhu, preživjelom logorašu Kamporskog logora, što je unatoč poznim godinama pronašao snage i pojavio se na ovoj komemoraciji opisavši dio svoje priče, dio svog stradanja u ovom logoru.

 

 

 

 

 

 

 

 


→ Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije uručio priznanje županu Komadini

Objavljeno: 01. listopada 2016.

Župan Zlatko Komadina i pročelnik Ureda županije Goran Petrc sastali su se s predstavnicima Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije. Tim povodom, župan Komadina istaknuo je dobru suradnju sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista PGŽ koja je na tragu toga da se baštini antifašistička borba kao tekovina na kojoj je nastala slobodna Europa i Republika Hrvatska.
Ne treba se vraćati u povijest i živjeti u prošlosti nego treba znati prošlost da bi mogli cijeniti sadašnjost i ići u budućnost.  Dužnost je nas na javnim funkcijama iznova to ponavljati zbog novih generacija. Malo se toga ući u školama, moramo baštiniti vrijednosti Domovinskog rata, ali i ne zaboraviti vrijednosti Drugog svjetskog rata i antifašističkog pokreta, rekao je Komadina.
Predsjednik Saveza Dinko Tamarut  obratio se u ime gostiju rekavši kako je ovo godina u kojoj se obilježava 75. godišnjica početka antifašističke borbe. Istaknuo je  kako su tijekom  godine nizom aktivnosti popratili ovu obljetnicu te je dodijelio priznanje županu Komadini za zalaganje i rad na njegovanju tradicija NOB-a, antifašizma i razvoja demokracije. Za kraj, Tamarut je pohvalio suradnju s Primorsko-goranskom županijom rekavši kako se nada da će se ona i u budućnosti nastaviti.
Svjesni smo da je i Domovinski rat bio na tragu antifašizma. Primorsko-goranska županija ima primjeren stalni postav Domovinskog rata u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja kao i renovirani muzej u Lipi s potpuno novim postavom stradanja u Lipi. Županija obilježava i sve značajne obljetnice te mjesta stradavanja  u našem kraju, rekao je župan za kraj naglasivši kako će Županija i dalje nastaviti dobru suradnju sa udrugama civilnog društva kako Domovinskog rata tako i antifašističkog Drugog svjetskog rata.

 

 

 

 

 

 

→ Posjetite KRAKOW, Poljska!

Objavljeno: 04. kolovoza 2016.

Kao što je već ranije najavljeno za članove UABiA otoka Krka organizirano je još jedno višednevno tematsko putovanje. Nakon niza posjećenih gradova na red je došao i poljski Krakow, i to između 12. i 16. listopada, ove godine.

Detaljan opis putovanja

Za ovo putovanje dovoljna je valjana osobna iskaznica. Cijena aranžmana po osobi (na bazi 45 putnika) iznosi 1.420,00 kn. Uplata prve rate, zbog rezervacija smještaja i planiranja broja putnika, bila bi najkasnije 16. kolovoza. Radi velikog interesa predviđena je mogućnost odlaska s dva autobusa od 45 putnika. Svi članovi UABiA-e koji uplate prvu ratu od 710,00 kn imaju osigurano putovanje, a moguće je i cjelokupni iznos izleta platiti odjednom. Uplate će se primati do maksimalno 90 osoba, nakon čega će se formirati lista čekanja za slučaj da netko opravdano odustane od putovanja. Drugu ratu biti će potrebno podmiriti najkasnije do 01. listopada. Uplate za putovanje, s mogućnošću plaćanja na odgodu, vršit će se u poslovnici Autotransa u gradu Krku.

Mogućnost plaćanja:

- gotovinom na rate - 710,00 kn do 15. kolovoza,
- karticama American Express, Diners, PBZ Viza, Erste Plus, Reiffaisen na 6 rata bez kamate i naknada; uplatiti najkasnije do 15. kolovoza.

U cijenu nisu uključeni slijedeći sadržaji koji će se izabirati proizvoljno i plaćati naknadno (u EUR):

- doplata za jednokrevetnu sobu - 490,00 kn,
- posjet muzeju Pape Ivana Pavla II u Wadowicama - cca 45,00 kn,
- ulaznica za dvorac Wawel - cca 45,00 kn,
- prijevoz i ulaznice u rudnik soli WIELICZKE - cca 160,00 kn.

Za sve članove koji iz bilo kog razloga ne mogu otići na ovo višednevno putovanje organizira se jednodnevni tematski izlet 01. ili 08. listopada, s time da će program biti utvren i dostavljen naknadno!

Za sve informacije možete se obratiti mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript ili telefonom na 091 3232 060 (tajnica UABiA-e), odnosno direktno organizatoru putovanja Autotransu telefonom na 051 222 661.

 

 

 

 

 

→ Održan 13. sportski susret antifašista Primorsko-goranske županije

 

Objavljeno: 24. lipnja 2016.

 

Umjesto u Lipi, 13. sportski susret antifašista Primorsko-goranske županije održan je u prostoru Hangara u Matuljima. Loše vrijeme pokvarilo je prvotnu ideju da se druženje 400-tinjak sudionika igara održi u Lipi, mjestu tragičnog stradanja s konca Drugog svjetskog rata.

Predsjednik županijskog SABA Dinko Tamarut pojasnio je da je Lipa odabrana upravo zbog želje da se to mjesto revitalizira, jer Lipa mora živjeti unatoč tragediji od koje se još nije posve oporavila, što je naglašeno prilikom otvorenja etnografske zbirke preuređenog Memorijalnog centra Lipa kojeg su jučer posjetile brojne delegacije. Otvarajući igre, predstavnici antifašističkih udruga, među kojima je bio i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, naglasili su važnost njegovanja antifašističkih tekovina od kojih je satkana moderna Europa.

Vrijeme i kiša nisu pokvarili natjecanja u pet igara: šahu, boćanju, pikadu, briškuli i trešeti te potezanju konopa između SAB-e PGŽ i Petrinjskih antifašista. Natjecalo se osam udruga, od kojih su najbolji nagrađeni.

Takmičari Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka okitili su se s tri zlata i prijelaznim peharom. Boćari u sastavu Janko Braut, Marijo Rušin, Antonio Stenta i rezerva Franjo Morožin osvojili su zlato u boćanju. Zlato za pikado osvojile su Biljana Andrić, Jela Gudelj i Danica Kosić. Dva Petra, Kedžo i Jurešić, bili su najbolji u briškuli i trešeti te su osvojili također zlato. Nakon obraćanja skupu naš Kedžo je dobio veliki pljesak i ovacije - Kedžo,Kedžo. U revijalnom potezanju konopa pobjedili su Petrinjci, ali su zato žene SABE PGŽ već tradicionalno bile bolje. Iz krčke Udruge natjecalo se 30 članova i dvoje u potezanju konopa.

 

Prezentacija: Sportski susret antifašista Primorsko-goranske županije

 

Organizatori 13. sportskih susreta su Savez antifašističkih boraca i antifašista PGŽ-a i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Liburnije, a pokrovitelji su općine Matulji, Lovran i Mošćenička Draga, te Županija primorsko-goranska.

 

Galerija slika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Kornić: Tribina Zadrugarstvo - mogućnosti i perspektive

 

Objavljeno: 12. lipnja 2016.

 

U organizaciji Foruma mladih Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, tribina čija je tema Zadrugarstvo - mogućnosti i perspektive, održat će se 15. lipnja 2016. godine u Narodnom domu Kornić, s početkom u 18.00 sati. Izlaganja će održati Josip Brkljača, Davor Rakić (Zadruga URBAN COOP), Zvonko Čokljat (Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo - Podružnica Rijeka) i Goran Jeras (Zadruga za etično financiranje).

 

 

 

 

→ Terenska nastava povijesti: Krčke osmašice na Matić poljani

Piše: Tvrtko Božić

 

Objavljeno: 06. lipnja 2016.

 

Učenice osmog razreda Osnovne škole Fran Krsto Frankopan - Područne škole Vrh, Martina Kosić, Renata Kosić, Kristina Kričančić i Izabela Žužić, 04. lipnja 2016. godine, u pratnji nastavnika povijesti Tvrtka Božića, sudjelovale su na Satu povijesti što ga je na Matić poljani u Općini Mrkopalj priredio Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije.

Riječ je o segmentu manifestacije pod nazivom Memorijal dvadeset i šest smrznutih partizana koja se organizira u sjećanje na tragični marš boraca XIII. Primorsko-goranske divizije koji su u noći s 19. na 20. veljače 1944. godine nastradali upravo na Matić poljani. Ovogodišnji susret bio je osmi po redu kojem su u sklopu svojih programskih aktivnosti, pored ostalih, podršku dali Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka te Upravni odjel za odgoj i obrazovanje Primorsko- goranske županije.

Ovom se manifestacijom tako obilježava stradavanje partizana II. brigade XIII. primorsko-goranske divizije koja se maršem trebala probiti s Drežnice preko Jasenka na područje Mrkoplja, i to putem dugim oko 52 kilometra. Tijekom noći u nevremenu i pri ekstremno niskoj temperaturi, od oko -25°C, uglavnom na području Matić poljane smrtno je nastradalo 26 partizana, a njih 150 ostalo je s trajnim posljedicama što ih je uzrokovalo promrzavanje. Na njihovo stradavanje podsjeća i spomenik arhitekta Zdenka Sile sačinjen od 26 kamenih stupova postavljenih duž puta kojim su se te kobne noći kretali nastradali partizani.

Ovogodišnje događanje prigodnim su govorima otvorili predstavnici Općine Mrkopalj, Primorsko- goranske županije, Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, a nakon kratkog evociranja početaka partizanskog pokreta na našim prostorima, sjećanja na sam događaj s Matić poljane prizvao je Slavko Pleše, jedan od sudionika tragičnog marša. U drugom dijelu događanja održano je sportsko natjecanje u patrolnom trčanju, s time da su dječaci imali zadatak otrčati stazu dugu 2.000 metara, a djevojčice stazu duljine 1.500 metara. Osmašice iz Vrha, iako prethodno nisu bile prijavljene za ovu aktivnost, upustile su se u natjecanje i osvojile izvrsno treće mjesto, čime su zaslužile medalje, diplome i pehar koji će krasiti vitrine vršanske škole.

Uzevši u obzir i kratak posjet Fužinama te obilazak jezera Bajer, bilo je to naposljetku jedan ugodan i korisno proveden subotnji dan tijekom kojeg je krčka osnovna škola dala svoj doprinos manifestaciji kojoj je cilj da se uvijek iznova podsjetimo kako su antifašizam i antifašistička borba tekovine na kojima je nastala današnja slobodna i suverena Republika Hrvatska.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Predavanje: Stres i inkontinencija

 

Objavljeno: 16. svibnja 2016.

 

Forum žena Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka pozva na predavanje čija je tema Stres i inkontinencija, a koje će se 17. svibnja 2016. godine, s početkom u 19.00 sati, održati u Velikoj vijećnici Grada Krka. Predavač je: Goran Gržančić, dr.

 

 

 

 

→ Članovi krčke UABiA-e u Zagrebu proslavili povjedu nad fašizmom

 

Objavljeno: 10. svibnja 2016.

 

Dana 08. svibnja 2016. godine SABA PGŽ oragnizirala je putovanje u Zagreb povodom obilježavanja pobjede nad fašizmom, oslobođenja Zagreba i Dana Europe, a na kojem su bili i članovi UABiA otoka Krka. U programu su sudjelovali Simfonijski puhački orkestar oružanih snaga RH, članovi Zbora HNK, te dramski i glazbeni umjetnici. Prisutne je pozdravio predsjednik SABA RH Franjo Habulin te veleposlanici Švedske, Norveške, Rusije, Srbije, zatim Milan Bandić, a naposljetku i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. U programu su sudjelovale glumice Nina Violić, Lucija Šerbedžija, Ksenija Marinković, Alma Prica i pjevač Drago Mlinarec.

 

Ovog prigodom podijeljen je letak u kojem stoji:

 

Čestitamo vam Dan oslobođenja Zagreba i Dan pobjede nad fašizmom! - Ti, već davni dani, jedni su od najvažnijih u našoj i svjetskoj povijesti, dani kad je pobjeđeno možda najveće zlo u povijesti čovječanstva. Sjetimo se pobjede u Drugom svjetskom ratu i odajmo počast osloboditeljima, našim partizanima, koji su svojim životima branili svoj narod i domovinu. Danas, kad povijesni revizionizam uzima maha u Hrvatskoj, kad se iskrivljuje istina o dobru i zlu, posebno je važno sjetiti se povijesnih istina, radi prošlosti, još više budućnosti, jer oni koji žele ustaštvo prikazati dobrim, antifašizam zlim, ne čine to samo radi prošlosti, nego i radi budućnosti. Oni ne žele graditi hrvtasko društvo na vrijednostimas pobjede nad fašizmom, nego na ne-vrijednostima mržnje, netolerancije, diskriminacije i neslobode.

 

Zato nedajmo da se antifašistička luč u Hrvatskoj ugasi. Učinimo sve da očuvamo vrijednosti antifašizma i našu domovinu Hrvatsku zadržimo na strani pobjedničke koalicije! Neka je slava herojima antifašistima, osloboditeljima našeg Zagreba i cijele Domovine!

 

 

 

 

 

 

→ Krčani na proslavi 71. obljetnice oslobođenja Buzeta

 

Objavljeno: 29. travnja 2016.

 

Delegacija UABiA Otok Krka, u čijem su sastavu bili Alojzije Domboš, Milica Hržić, Marija Domboš i Antica Svetić, 28. travnja 2016. godine prisustvovala je 71. obljetnici oslobođenja grada Buzeta. Proslavu i obilježavanje tako značajnog događaja zajednički su organizirali UABiA grada Buzeta i Općina Buzet. Program proslave započeo je polaganjem vijenaca na spomenik osloboditeljima-palim borcima NOR-a i žrtvama fašističkog terora. Vijence su položili predstavnici UABiA grada Buzeta, Istarske županije, Općine Buzet, Udruge branitelja Domovinskog rata uz prisustvo predstavnika gostiju i uzvanika. Nakon polaganja vijenaca, uz evociranje uspomena na poginule i odavanje pijeteta, Predsjednik UABiA grada Buzeta je održao govor, u kojem je posebno istaknuo i upozorio na aktualni trenutak, i opasnosti koje se naziru, jer se od najviših instanci nameću crne i revizionističke aktivnosti.  U govoru je naglasio potrebu zajedništva i aktivnog djelovanja protiv laži koje se šire u cilju revizije povijesti i ne priznavanja temelja naše Domovine, Antifašizma. U nastavku je uslijedio kulturno zabavni program.

 

 

 

 

 

 

 

→ Terenska nastava iz povijesti učenika osmih razreda OŠ Fran Krsto Frankopan Krk i OŠ Omišalj Omišalj - Memorijalni centar Lipa pamti i Opatija

Piše: Tvrtko Božić

 

Objavljeno: 23. travnja 2016.

 

Nakon organizacije obilježavanja Dana sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti u siječnju ove godine, nastavljena je suradnja između stručnog aktiva učitelja povijesti OŠ Fran Krsto Frankopan Krk i OŠ Omišalj Omišalj i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka organizacijom i realizacijom terenske nastave za učenike osmih razreda u Memorijalnom centru Lipa pamti i Opatiji, 22. travnja 2016. godine. Učenike krčkih osnovnih škola (ukupno 45 učenika) vodili su njihovi učitelji povijesti Iva Dujmović, Dina Valković i Tvrtko Božić, te gospodin Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka.

Memorijalni centar Lipa pamti, kao izdvojena zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja  Hrvatskog primorja, otvoren je 08. travnja 2015. godine u Lipi, malom selu u Općini Matulji. Centar se nalazi u obnovljenoj zgradi nekadašnje osnovne škole u središtu mjesta. Na njegovom prvom katu nalaze se prostori u kojima se detaljno opisuje stradanje Lipe i njezinih mještana, ali i širi kontekst ratnih zbivanja, dok će u suterenu u bliskoj  budućnosti biti smještena etnografska zbirka. U prizemlju se uz info-centar nalazi višenamjenska dvorana sa stalnom izložbom o povijesti mjesta. Centar je zamišljen kao zavičajni muzej, odnosno interpretacijski centar za baštinu šireg Liburnijskog krasa. U istom prostoru je od 1969. do 1989. godine djelovao Spomen muzej Lipa, a ponovno otvaranje i obnovu muzeja koji je od tada stajao zatvoren potaknula je Općina Matulji, na poticaj Saveza antifašističkih boraca Primorsko-goranske županije, te  uz podršku Ministarstva kulture i Primorsko-goranske županije.

Centar čuva uspomenu na veliko stradanje mjesta 30. travnja 1944. godine u kojem je nacistička vojska likvidirala 269 žitelja Lipe, a selo do temelja spalila. Zbog razmjera zločina kao i zbog činjenice da je u tom činu krajnje nečovječnosti stradalo 96 djece, Lipa se navodi u dokumentaciji Ujedinjenih naroda kao jedno od tri europska mjesta (uz češke Lidice i francuski Oradour-sur-Glane) koja su u potpunosti stradala tijekom Drugog svjetskog rata. Dok su češko i francusko mjesto nakon rata izgrađeni na drugim lokacijama, Lipa je obnovljena na istom mjestu što je i danas vidljivo na ostacima kuća koje su spaljene prije 72 godine.

Krčke osmaše u Lipi je dočekao Branko Afrić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Liburnije. On je i prvo dijete rođeno u Lipi poslije rata. Gospodin Afrić je ispred spomen - obilježja poginulim Lipljanima u antifašističkoj borbi upoznao učenike o okolnostima njihova stradanja i borbenim operacijama koje su se odvijale na području Lipe i okolice u vrijeme Drugoga svjetskog rata. U Memorijalnom centru i lokalitetima u Lipi učenike su vodili Vana Gović, kustosica Centra i kustos pripravnik Aleksandar - Ivan Tatić koji su učenicima prezentirali razloge i okolnosti stradanja u Lipi smjestivši taj strašni zločin u kontekst Drugoga svjetskog rata na području Krasa. Rabeći povijesnu dokumentaciju (osobna svjedočanstva, fotografije, pisani izvori) učenici su se upoznali sa individualnim stradanjima, te lokalitetima sjećanja u samom mjestu. Cilj ovakvog načina produbljivanja nastavnog gradiva iz povijesti Drugoga svjetskog rata je očuvanje memorijalne baštine, ali pored toga i usvajanje nastavnih sadržaja na povijesnom mjestu pri čemu se na zoran način primjenjuje metoda učenja temeljena na iskustvu i neposrednom doživljaju kulturno-povijesne baštine. Tragična povijesna priča o stradanju mještana Lipe potiče učenike na kritičko razmišljanje o statusu civila u ratovima, njihovoj zaštiti, kao i na osvještavanju temeljnih ljudskih vrijednosti i prava.

Nakon položenih svijeća u kosturnici na ostacima kuće br. 20 gdje se dogodio zločin nad mještanima Lipe, učenici su se oprostili od svojih domaćina i uputili prema Opatiji.

U Opatiji je učenike dočekala gospođa Suzana Cvjetković, tajnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Opatije koja je putem učenike upoznala sa poviješću Opatije uz naglasak na razvoj mjesta kao turističke destinacije koja se kao takva počela razvijati od druge polovice XIX. stoljeća da bi danas Opatija figurirala kao turistički biser Kvarnera. Primarni cilj dolaska u Opatiju ipak nije bilo turistički razgled nego još jedna tragična epizoda iz vremena Drugoga svjetskog rata. Uz cestu koja iz Opatije vodi prema Ičićima nalazi se, danas uređeni, Spomen park - JAMA Ičići u kojem je učenike dočekao Bruno Starčić, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Opatije koji je objasnio što se dogodilo na ovom lokalitetu. Naime, Spomen- park čuva sjećanje na noć 24. travnja 1945. godine kada je iz riječkog zatvora Via Roma pod pratnjom njemačkih vojnika u nepoznatom pravcu odvedeno 37 zatvorenika. Iste noći su ubijeni i bačeni u kršku jamu Ičići. Nakon rata (Opatija je oslobođena 29. travnja) jama, koja je podzemnim sustavom povezana s morem, sama je otkrila tijela ubijenih. Identificirano je 19 žrtava, a radi se o antifašistima sa šireg liburnijskog područja čija su imena uklesana u spomen - obilježje u parku. Učenici su položili svijeću kod spomen - obilježja i minutom šutnje odali počast žrtvama ovog bezumnog zločina.

Nakon toga učenici su se uputili prema Opatiji gdje je uslijedila kratka šetnja opatijskim Parkom Angiolina uz izvanjski razgled Ville Angioline (kao vilu za odmor otvorio ju je 1844. godine njezin tadašnji vlasnik, riječki trgovac Iginio Scarpa čime je postavio temelje opatijskog turizma) u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej turizma. Razgled Opatije nastavio se obilaskom najstarijeg hrvatskog hotela na Jadranu, Hotela Kvarner (utemeljen 1884. godine), te završio šetnicom na kraju koje se nalazi Djevojka s galebom, poznati simbol današnje Opatije. Nakon predaha uslijedio je povratak na otok Krk.

Time je okončan ovaj jednodnevni terenski izlazak namijenjen učenicima osmog razreda krčkih osnovnih škola. Organizaciju i financijsku podršku bez koje bio on bio teško izvediv nesebično je na sebe preuzela Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka čijem se predsjedniku, gospodinu Darku Fanuku, krčki osmaši i njihovi učitelji povijesti najsrdačnije zahvaljuju.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ U Dragi Bašćanskoj svečano obilježena 71. godišnjica oslobođenja otoka Krka

Piše: Milovan Kirinčić

 

Objavljeno: 18. travnja 2016.

 

Već je postala tradicija da se 17. travnja, dan kada je oslobođen otok Krk od njemačkog okupatora, obilježi u drugoj Jedinici lokalne samouprave na otoku Krku. Tako je ove godine svečanost pripremila Općina Baška naravno uz Udrugu antifašista i antifašističkih boraca (UABiA) otoka Krka, a održala se u Dragi Baščanskoj.

Program je započeo ispred Društvenog doma himnom Republike Hrvatske u izvođenju višestruko nagrađivane skupine Bona forma iz Krka i himnom Županije Primorsko goranske koju je otpjevao školski zbor Osnovne škole Fran Krsto Frankopan - Područne škole Baška.

Nakon minute šutnje za sve poginule borce NOR-a i branitelje Domovinskog rata, voditeljica programa Gordana Gržetić pozdravila je sve prisutne među kojima su bili predsjednik SABiA PGŽ Dinko Tamarut, predsjednik Skupštine PGŽ Erik Fabijanić, krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, općinski načelnici, uz domaćina Tonija Juranića, Mirela Ahmetović (Omišalj), Marinko Žic (Punat), Neven Komadina (Dobrinj) i Robert Anton Kraljić (Malinska-Dubašnica), predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak, predstavnik krčke HVIDRA-e Nenad Žnidarić te živući sudionici NOR-a Ivan Šimunić i Mladen Lolić. A tada je počela padati kišica i prisilila da se svi presele u dvoranu Društvenog doma. Tek onda se vidjelo koliko se veliki broj ljudi okupio na svečanosti, po slobodnoj procjeni autora ovih redaka negdje između 400 i 500.

Prisutnima se najprije obratio predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko koji je između ostalog rekao da je u akciji oslobađanja otoka Krka 17. travnja 1945. sudjelovalo preko 3.900 boraca, a život je izgubilo njih sedamnaest. Iznio je i podatak da je od brojke od oko 16.600 koliko je tada otok Krk imao stanovnika, tijekom četverogodišnjeg ratovanja dalo živote 539 otočana. Najmlađi poginuli je imao 11, a najstariji 82 godine. Govoreći o današnjoj situaciji, naveo je da UABiA otoka Krka broji 602 člana organizirana u 8 podružnica s Forumom mladih i Forumom žena. Na kraju je najavio da će se sljedeće godine 72. obljetnica oslobođenja otoka Krka proslaviti u Malinskoj.

U ime domaćina, Općine Baška, prisutne je pozdravio načelnik Toni Juranić naglasivši kako je jednodnevnom borbenom partizanskom akcijom otok Krk oslobođen od fašističkog okupatora te da ne možemo ne priznati da su upravo partizanke i partizani budućim generacijama dale slobodu, perspektivnost i pripadnost Europi sazdanoj na antifašizmu.

Borac NOR-a i jedan od sudionika u oslobađanju otoka Krka Mladen Lolić na zanimljiv je način opisao kako se odvijalo oslobađanje Bašćanske doline od njemačke okupacije koja je trajala od 13. studenog 1943.

Akademik Petar Strčić najprije je pozdravio djecu uz primjedbu da smo svi mi nekada bili djeca, a što je izazvalo veliki aplauz. U svojem je izlaganju naglasio da je u podvizima hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu pronašao isti onaj slobodarski način razmišljanja koji je bio i sedamdesetak godina ranije u NOR-u.

Prisutne su pozdravili predsjednika SABiA PGŽ Dinko Tamarut, predsjednik Skupštine PGŽ Erik Fabijanić i predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka Zdenko Petrak, koji, iako su svi prethodnici pokušali izbjeći dnevnu politiku, nije mogao a da oštro ne napadne lažni i licemjerni antifašizam današnje vlasti u Hrvatskoj.

U pauzama između govora navedenih, svoje su umijeće u kantu, tancu i sopnji na sopelama prikazali članice i članovi KUD-a Vrh pod vodstvom Sandre Mrakovčić. Učenica bašćanske područne škole Nicol Čačić recitirala je pjesmu Kip domovine A. G. Matoša, a njena kolegica Vanja Milosavljević svoju pjesmu Moj kraj. Učenica 2. razreda gimnazije Anamarija Fugošić recitirala je pjesmu Rođeni '23. strijeljani '42. autora Izeta Sarajlića, a Mauro Hrast Jadikovku kamena Jure Kaštelana. Dame iz vokalne skupine Bona forma pobrale su veliki pljesak izvedbom pjesme Zvona moga grada s kojom su na nedavnom festivalu klapa u Buzetu osvojile treće mjesto, iako nisu klapa.

Nakon svečanosti izaslanstvo Općine Baška na čelu s načelnikom Tonijem Juranićem i čelnik UABiA Darko Fanuko položili su cvijeće i zapalili svijeće na spomenik palim borcima. Na kraju su na prigodnom domjenku svi bili počašćeni sa šurlicama i gulašom, kolačima i pićem, a neki su, unatoč kišici i zaplesali uz Trio Family.

 

 

 

 

 

 

 

→ Projekt Putujem i učim srednjoškolce odveo u Vukovar

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 04. travnja 2016.

 

Ljudi su krajevi, krajevi su ljudi - misao je Antuna Gustava Matoša koja izriče svu složenost odnosa čovjeka s prostorom u kojem živi. No što se događa kada taj prostor biva nasilno opustošen? Gdje u tom slučaju možemo pronaći uporište za preispitivanje vlastitog identiteta i pripadnosti?

Na tragu Matoševe misli i pitanja što ih ona otvara, a u želji da se oda počast Vukovaru i svima koji su ga stvarali, kako u duhovnom, tako i materijalnom smislu, 01. i 02. travnja 2016. godine, učenici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir, u suradnji s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Udrugom veterana Domovinskog rata otoka Krka te Udrugom Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Krk, u okviru terenske nastave iz povijesti odrađene pod geslom Putujem i učim, posjetili su istočnu Slavoniju. Ova ekskurzija, osim cjelovitijeg upoznavanja krčkih srednjoškolaca s Vukovarsko-srijemskom i Osječko-baranjskom županijom, poduzeta je i s namjerom učenja o Domovinskim ratom, a poseban naglasak stavljen je upravo na bitku za Vukovar i pitanje njezine važnosti u nacionalnom kontekstu. Programom je međutim pored Vukovara, kao mjesta posebnog pijeteta, realiziran i posjet Osijeku i Iloku.

Poštujući Vukovar, njegovu žrtvu, njegove heroje i sve otale stradalnike, srednjoškolci su tijekom dvodnevnog programa pohodili Spomen dom Blago Zadro u Trpinji, Mjesto sjećanja - Vukovarsku bolnicu i spomen obilježje na ušću Vuke u Dunav, zapalivši svijeće i položivši vijence na Memorijalnom groblju, Spomen domu Ovčara te Memorijalnom parku Dudik - u znak sjećanja na žrtve Narodnooslobodilačkog pokreta.

Obzirom na reakcije srednjoškolaca ovaj je projekt u cijelosti ispunio zacrtane ciljeve, a uspješna suradnja sa sektorom civilnog društva pokazao se kao izvrstan primjer dobre prakse u nestandardnom organiziranju nastave.

 

 

 

 

 

 

→ Mladi Krčani po treći put u projektu Vlak sjećanja

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 17. ožujka 2016.

 

Udruga antifašističkih boraca i antifašista Opatije i ove je godine sredinom ožujka organizirala sudjelovanje Hrvatske u (talijanskom) projektu Treno della memoria 2016 (Vlak sjećanja 2016.), dok je Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABiA) treću godinu za redom inicirala i uključivanje krčkih srednjoškolaca.

Hrvatska delegacija, u čijem je sastavu bilo trinaestero učenika (u pratnji još desetero odraslih osoba) iz Opatije, Varaždina i Krka, iako brojem relativno malena, dala je važan doprinos obilježavanju sjećanja na žrtve Auschwitza. Srednju školu Hrvatski kralj Zvonimir tom su prigodom, uz profesora Dragana Škoru, predstavljali Luka Vladić, Eva Žužić, Silvija Kosić, Emma Žnidarić i Marija Blažević, gimnazijalci koji su najuspješnije odgovorili na natječajni zadatak što im ga je početkom godine, s ciljem ukazivanja na opasnosti što ih nose diskriminacija, predrasude i netolerancija, postavila krčka UABiA.

Sudionici ove vrijedne inicijative tako su proputovali vlakom od Hrvatske do Poljske (i natrag), a prešavši tračnicama 2.300 kilometara, na simboličan su i jedinstven način odali počast žrtvama tog ozloglašenog logora. Međutim cilj putovanja bio je Memorijalni centar i muzej Auschwitz-Birkenau te komemoracija na kojoj se svake godine okupljeni prisjećaju žrtava Auschwitza. Pored toga, tijekom boravka u Poljskoj okupljeni su srednjoškolci imali organizirana tematska predavanja, okrugle stolove, prikaze prigodnih dokumentaraca, susrete s preživjelim logorašima, kao i druge vrste edukacije, kojih je dio bio održan i tijekom samog putovanja, u vlaku.

 

 

 

 

 

 

Oleg Mandić svjedočio krčkim osmašima

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 29. siječnja 2016.

 

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, 29. siječnja 2016. godine, u auli Osnovne škole Fran Krsto Frankopan, priređeno je predstavljanje dokumentarnog filma Povratak posljednjeg, i to kao uvod u svjedočanstvo danas osamdesettrogodišnjeg Olega Mandića, koji je, još kao dječak, odveden u jedan od najstrašnijih koncentracijskih logora - Auschwitz.

Kroz gotovo dvosatno događanje okupljene uzvanike, profesore i osmaše s područja čitavog otoka vodio je profesor povijesti Tvrtko Božić, a o ovome danu koji se već godinama obilježava u gradu Krku redom su kazivali predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka Darko Fanuko te domaćini ravnatelj Serđo Samblić i gradonačelnik Darijo Vasilić.

Ovaj bi program, uvodi Božić, bilo gotovo nemoguće realizirati bez suradnje, u ovome slučaju stručnog aktiva nastavnika povijesti Osnovne škole Fran Krsto Frankopan i predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka otoka Krka Darka Fanuka, a sve kako bi se na dostojanstven način obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta što se diljem Europe obilježava 27. siječnja (inače datum kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz, u poljskom Birkenau). Međutim, riječ je o tek jednom u nizu ovogodišnjih školskih projekata usmjerenih prema osmašima, budući da je Holokaust, kao tema, integriran u njihov godišnji plan i program, i to ne samo vezujući se uz povijest već i druge predmete, poput hrvatskog jezika, vjeronauka ili likovne kulture, što znači, zaključuje Božić, da se korelacijom nastavnih predmeta pokušalo predstaviti taj nemili segment povijesti koji u najrazličitijim oblicima još i danas snažno utječe na živote Europljana.

Osim što se moram zahvaliti našim profesorima povijesti na ovako dobroj suradnji, nastavlja Fanuko, vjerujem da će se ona i ubuduće nastaviti ako govorimo o temama koje su dijelom osnovnoškolskih nastavnih cjelina. Tako je ove godine već isplaniran posjet Memorijalnom centru Lipa, dok je naredne na redu put u Jasenovac, jer takve ekskurzije sigurno vode k tome da ono naučeno puno teže izblijedi.

Drago mi je da u Krku i nadalje njegujemo tradiciju obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, priznaje Vasilić, jer sve ovo što ćemo danas imati prilike vidjeti i čuti, ne predstavlja tek sjećanje već i jasan putokaz za budućnost koji nam kazuje kako zajedno s mladim naraštajima promicati otvoreno, tolerantno i solidarno društvo, da nam se nikad više ne ponove progoni kakve je zabilježio Drugi svjetski rat.

U službenom dijelu programa prikazan je polusatni dokumentarac Igora Paulića Povratak posljednjeg, čiji je glavni protagonist Oleg Mandić koji se vraća u Auschwitz kako bi s nama podijelio svoja potresna svjedočanstva i odveo nas u njegov obilazak. Naime, kao jedanaestogodišnji dječak on je u tom ozloglašenom logoru proboravio osam mjeseci, podijelivši, nakon odgledanog filma, s okupljenima neka od svojih najsnažnijih sjećanja, nakon čega je uslijedila rasprava, potaknuta niskom pitanja i odgovora. Prisjetio se Mandić kako je u logoru bio najsretniji kad mu je majka za Božić poklonila glavicu češnjaka, koliko ga je potresla smrt ukrajinskog prijatelja, te kako je svjedočio ubojstvu logorašice koja je prespavala apel (jutarnju prozivku) ili slaganju zida od smrznutih mrtvih tijela. Također, izdvojio je i činjenicu kako je sudbina htjela da baš on, zajedno s majkom i bakom, posljednji napusti logor, priznavši naposljetku da je upravo zahvaljujući iskustvu Auschwitza imao prekrasan život. Jer još je u trinaestoj godini shvatio, preispitavši koncept sreće, da mu se od svega ružnog što mu život nosi ono najgore već dogodilo!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ U povodu Noći muzeja

 

Objavljeno: 28. siječnja 2016.

 

U povodu Noći muzeja, 29. i 30. siječnja 2016. godine, Memorijalni muzej NOR-a u Puntu za sve zainteresirane posjetitelje bit će otvoren od18.00 do 20.00 sati!

 

 

→ Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta

Piše: Igor Gržetić

 

Objavljeno: 04. siječnja 2016.

 

Program obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta održat će se 29. siječnja 2016. godine u Osnovnoj školi Fran Krsto Frankopan Krk, s početkom u 13.30 sati. Program u suradnji sa školom organizira UABiA otoka Krka.

 

Program:

 

→ otvorenje izložbe učeničkih radova na temu Holokausta;

→ predstavljanje filma Povratak posljednjeg;

→ izlaganje Olega Mandića, zatvorenika Auschwitza.

 

 

 

→ Blagdanska druženja i darivanja

Piše: Alojzije Domboš, predsjednik Podružnice Malinska

 

Objavljeno: 04. siječnja 2016.

 

Vrijedni članovi  UABA-e podružnica Malinska  prigodno su za blagdane posjetili i darivali svoje  bolesne članove kao i one starije od 80 godina. To je prilika da se podruži, popriča i podsjeti na zajedništvo koje nas vezuje. Posjete su obavljene 21. prosinca 2015. godine, a posjetili smo  23 člana naše podružnice Malinska. Paket Panetone i bonovi na osobno ime člana, u visini od 280,00 kn, razveselili su svakog našeg člana i članicu.


 

 

 

 

→ Susret sa slavnom prošlošću

Piše: Alojzije Domboš, predsjednik Podružnice Malinska

 

Objavljeno: 04. siječnja 2016.

 

U okviru svoga Programa rada, članovi UABA otoka Krka, podružnica Malinska organiziraju i tematske posjete  povijesnim znamenitostima.

Tako su 11. prosinca 2015. godine posjetili grad Senj i  tvrđavu Nehaj. Grad Senj je, kao naselje utemeljen pred više tisuća godina na brdu Kuk, a prvi zapisi su iz II. stoljeća prije Krista. Tvrđava Nehaj, simbol grada Senja, sagrađena je 1558. godine pod nadzorom kapetana generala hrvatske Vojne krajine Ivana Lenkovića i kapetana Herbarta VIII. Auersperga Turjaškog. Sazidana je od materijala razrušenih crkava, samostana i kuća prvotno smještenih izvan gradskih zidina.

U trosatnom razgledavanju tvrđave, pod stručnim vodstvom, članovi  UABA podružnica Malinska,  su zorno doživjeli tadašnji  način života, borbe i vjekovne težnje za slobodom  na ovim prostorima, a što je u tvrđavi vrlo lijepo i temeljito prikazano putem prikaza povijesne uloge Senjskih uskoka i tvrđave Nehaj. U tvrđavi Nehaj postavljena je zbirka Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, stalne izložbe Senjske crkve kroz povijest i Gradski i plemićki grbovi Senja.

S vrha tvrđave pruža se lijepi pogled na Hrvatsko primorje i otoke Rab, Goli, Prvić, Cres, Krk, na planine Gorskog kotara, te Učku i Velebit.

 

 

 

 

Starije vijesti pročitajte: ovdje!


Ažurirano ( Petak, 22 Rujan 2017 13:51 )
 
free poker

Login



Anketa

Na stranici ste se našli kao...
 

Tko je Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 2 
Designed by Frisd.hr